PRED SAM ULAZAK U EU

Vlada je trebala do 30. lipnja donijeti uredbe o mjerama ruralnog razvoja, a to nije učinila

OSIJEK – Umjesto da ova godina za hrvatsku poljoprivredu bude zapamćena kao ona u kojoj se uoči samog ulaska u EU punom parom prionulo na što bolju pripremu poljoprivrednika za to nemilosrdno tržište, mogla bi ući u anale kao godina u kojoj su pokrenuti, ali ne i doneseni, brojni zakoni, a zaustavljeni svi projekti.

Jedan je od većih problema što je Vlada trebala, prema Zakonu o državnim potporama poljoprivredi i ruralnom razvoju, do 30. lipnja ove godine donijeti uredbe o mjerama ruralnog razvoja te posebnih potpora u poljoprivredi koje mogu financirati županije i jedinice lokalne samouprave. To do sada nije učinjeno, što je zaustavilo sve projekte za razvoj poljoprivrede. U povodu toga ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini pismom se obratio župan Vladimir Šišljagić.

Bez sredstava

“Velik dio problema ove godine u poljoprivredi nastao je zbog elementarnih nepogoda, utvrđena šteta od suše i mraza i niskih temperatura na području Županije veća je od 800 milijuna kuna. Budući da županije ostaju bez prihoda od zakupa za 2012. godinu, nećemo moći do kraja provesti projekte koje provodimo u suradnji s Državnom geodetskom upravom i jedinicama lokalne samouprave, odnosno geodetsko-katastarsku izmjeru na području Županije, što iznosi oko 12 milijuna kuna. Postoje i obveze vezane uz provedbu Nacionalnog programa navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama, a odnose se na izradu projektne dokumentacije i izgradnju sustava navodnjavanja u županiji od oko 13,5 milijuna kuna. Iz toga je evidentno da je Županiji potrebno oko 25,5 milijuna kuna te smo zamolili ministra Jakovinu da osigura navedena sredstva za obveze”, rekao je Šišljagić.

Županije bi i trajno trebale ostati bez prihoda od zakupa i prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta ako budu usvojene izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu županijama. U slučaju Osječko-baranjske županije to znači godišnje oko deset milijuna kuna manje, a riječ je o namjenskim sredstvima, koja se vraćaju u poljoprivredu. “Još od 2006. upozoravamo na važnost donošenja zakona o burzi poljoprivrednih proizvoda i skladišnici. Nadali smo se da će se s novom poljoprivrednom politikom ministra Jakovine bolje prihvaćati naši prijedlozi, koji su na korist našim poljoprivrednicima. Međutim, njegov rad može se mjeriti jedino kroz derogiranje Zakona o poljoprivrednom zemljištu vlastitim naputkom koji je pred ulazak Hrvatske u EU zaustavio privatizaciju državnog poljoprivrednog zemljišta, okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda, onemogućio veću iskoristivost sredstava iz europskog fonda IPARD ali i sve investicije u poljoprivredi”, izjavio je Šišljagić.

Uništio protivnike

Željko Kraljičak, osječko-baranjski dožupan, kaže da će Jakovina biti zapažen kao ministar koji je u deset mjeseci rada pokrenuo nekoliko zakona, a donio samo jedan, i to onaj kojim je oduzeo sredstva Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. “Držimo da je to učinjeno iz straha, odnosno da se spriječi bolje organiziranje poljoprivrednika. Jakovina je Poljoprivrednu komoru, umjesto za partnera s kojim treba graditi budućnost hrvatske poljoprivrede, držao za protivnika kojeg treba uništiti. Pitamo se što je Jakovina radio posljednjih deset mjeseci ako je poznato da je stalno izbjegavao konstruktivan razgovor i s proizvođačima ali i s prerađivačima hrane, a nije predlagao niti donosio zakone koji će dati novi smjer razvoja poljoprivrede. Njegovi prijedlozi više sliče čitanju zapisnika drugova iz 1948. i 1951. godine nego donošenju pravnih okvira i smjernica za uspostavljanje moderne poljoprivrede i formiranje konkurentnih proizvođača”, kaže Kraljičak.

– Ministar Jakovina u tišini svog kabineta navodno priprema i novi zakon o poljoprivrednim potporama, samo još nije u javnost procurilo hoće li on biti usklađen sa strategijom razvoja poljoprivrede iz 2002. godine, u kojoj su nositelji razvoja poljoprivrede obiteljska gospodarstva, ili će se odustati od toga. Najveći je problem što taj zakon nije prošao javnu raspravu te nitko ne zna što se to hrvatskim poljoprivrednicima sprema – kaže Šišljagić.

Zdenka RUPČIĆ
SLAVONSKIM NOVCEM RJEŠAVAT ĆE SE PROBLEMI NA OTOCIMA

U pet slavonskih županija 80 je posto ukupnih površina državnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, od čega je 25 posto na području Osječko-baranjske županije. Iz tih sredstava Županija sufinancira više od 60 razvojnih poljoprivrednih projekata. Lišavanjem dijela sredstava od prodaje i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta županija kažnjava se na neki način Slavonija i Baranja, jer će se iz tih sredstava, koja bi se trebala slijevati u blagajnu Agencije za poljoprivredno zemljište, rješavati problemi sa zemljištem na području cijele Hrvatske, pa i na otocima.

Nagli pad poljoprivrede

– U posljednjih deset mjeseci imamo nagli pad proizvodnje mlijeka. Proizvođačima je ona neisplativa ali se njome bave zbog stečenih prava u referentnoj 2011. godini. Glas svinjogojaca više se ne čuje jer ih više i nema. U prošloj godini uvezli smo mesa za 1,3 milijarde kuna, a uvezeno je i 104 milijuna kilograma voća i povrća u vrijednosti od oko 500 milijuna kuna. Prema nekim podacima, ti su trendovi za 2012. godinu još više poražavajući te Hrvatska postaje ovisnica o uvozu hrane – kaže Kraljičak.

Kasne mjere za povlačenje 333 milijuna eura

Šišljagić kao jedan od većih problema ističe i što Ministarstvo poljoprivrede nije objavilo operativne mjere za povlačenje sredstava, odnosno 333 milijuna eura, koja su Hrvatskoj na raspolaganju od 2014. godine iz II. stupa za ruralni razvoj. “Talijani i Francuzi, primjerice, te mjere pripremaju već više od godinu dana. Držimo kako bi bilo logično da se resorno ministarstvo o tom pitanju već konzultiralo sa županijama i gradovima”, kaže Šišljagić.

Jakovina: Razmotrit ćemo primjedbe županija

Na upit novinara ide li Zakon o zemljištu u Sabor po hitnoj proceduri i hoće li se uzeti u obzir primjedbe poljoprivrednika, udruga i lokalne vlasti, ministar poljoprivrede jučer je odgovorio da će zakon, nakon rasprave u kojoj je prikupljen velik broj i mišljenja i primjedbi, biti poslan u Vladinu proceduru i redovitu proceduru Sabora. “Primjedbe županija smo dobili i razmotrit ćemo kolika je njihova opravdanost”, odgovorio je ministar na pitanje hoće li se uzeti u obzir primjedbe županija što im se oduzima prihod od zakupa zemljišta koji su one ulagale natrag u poljoprivredu.

10 milijuna kuna manje imat će Osječko-baranjska županija ako ostane bez prihoda od zakupa i prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta

Glas Slavonije

Website Apps