CRNE 6-MJESEČNE PROGNOZE

Sindikat traži hitno donošenje posebnog poreza na imovinu banaka

OSIJEK – Banke bi mogle biti najveći kočničari provedbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, tvrdi Šimo Orešković, regionalni povjerenik Sindikata PPDIV-a.

– Zabrinjava što poduzeća većinom duguju bankama, koje u pravilu sve imaju, preko hipoteke, osiguranje naplate kreditnih zaduženja. Problem je što se banke teško odlučuju na nagodbe s poduzećima, na način da ih dokapitaliziraju ili slično, kako bi ona mogla nastaviti poslovati. Stoga držimo da bi bankama trebalo uvesti poseban porez na imovinu koji će ih zapravo natjerati da i one sudjeluju u rješavanju problema u kojima su brojna poduzeća kako ona ne bi završila u stečaju. U PPDIV-u imamo brojne primjere gdje banke drže hipoteku nad imovinom tvrtki te one ne mogu u daljnji razvoj. U pet slavonskih županija imamo čak 80 podružnica u poduzećima, od kojih je najveći dio u financijskim problemima, zbog kojih vrlo teško posluju, a nad čijom imovinom banke imaju hipoteke – kaže Orešković i kao primjere navodi tvrtke Valvita i slatinski Gaj. “U očekivanju kupaca banke su objekte tih tvrtki dale u zakup. Međutim, za to vrijeme nikome ništa ne plaćaju te stoga i držimo da treba uvesti poseban porez na imovinu banaka, odnosno da će Vlada tako uspjeti svladati otpor koji pri tome pružaju bankari”, kaže Orešković. Podsjeća kako su banke počele gomilati imovinu poduzeća još 2008., nakon kraha svjetskih burzi.

– Tada su banke počele preuzimati imovinu poduzeća računajući da će ju nakon završetka krize prodati po znatnoj višoj cijeni. No, kriza nikako da prođe te sada čekaju da Hrvatska uđe u EU jer drže da će tada biti veći interes i da će dobro prodati imovinu poduzeća. Ako banke doista budu čekale da Hrvatska uđe u EU i počnu se baviti svojim vlasničkim udjelima u tim poduzećima, u sljedećih šest mjeseci ugasit će još oko 10.000 radnih mjesta u cijeloj Hrvatskoj, jer se brojne tvrtke neće uspjeti spasiti – kaže Orešković te navodi da postoje neki primjeri gdje je banka riješila dugovanja i prije donošenja Zakona, kao što su Erdutski vinogradi, gdje je nakon dvogodišnje agonije uz pomoć strateškog partnera izbjegnut stečaj.

Podsjetimo, spomenuti zakon na snazi je desetak dana i njime je, kako je to u više navrata naglasio ministar financija Slavko Linić, pokrenuta borba s nelikvidnošću. Sve tvrtke prema tom zakonu svoje dugove moraju platiti za 60 dana, a država za 30. Kada tvrtke uđu u blokadu, dugove mogu pokušati riješiti s vjerovnicima, s ciljem izbjegavanja stečaja, predstečajnom nagodbom, koja će se provoditi u Fini, a ako to ne uspiju, slijedi stečaj. Valja istaknuti da je Linićev predstečajni zakon naišao na pozitivne ocjene u sindikalnim krugovima.

– Vjerujemo da će se provedbom ovog zakona popraviti financijska disciplina, ali držimo da prvi korak ipak treba učiniti država, koja je među najvećim dužnicima. Primjerice, Klinička bolnica Osijek našim poljoprivredno-prehrambenim tvrtkama duže od 180 dana duguje više od 100 milijuna kuna. Ako se ta dugovanja ne izmire na vrijeme, kako će poljoprivredno-prehrambene tvrtke podmiriti svoja dugovanja? Da bi se cijela priča posložila kako treba, taj lanac mora funkcionirati na svim razinama – kaže Orešković.

Zdenka RUPČIĆ
GlasSlavonije
Website Apps