Uskoro nas očekuje znakovito odbrojavanje od 10 prema jedan koje će označiti da smo zakoračili u još jednu novu godinu.
Mnogima taj prelazak znači nov početak pa se iz godine u godinu trude donositi odluke pomoću kojih će njihovi životi postati ispunjeniji, smisleniji i zanimljiviji. Ali, čak i ako nismo pretjerano ambiciozni te si zadajemo zadatke za koje smo gotovo sto posto uvjereni da ih možemo ispuniti, ono što na papiru izgleda nevjerojatno jednostavno u stvarnosti se pretvori u neostvarivu misiju.
Zašto je tome tako i kako doskočiti kršenju novogodišnjih odluka već u prvim minutama nove godine objasnila je ekipa s Forbesa, a u tome im je pomogao autor knjige “Stvaranje navika, razbijanje navika”, Jeremy Dean. On objašnjava da je u nedavno provedenom istraživanju čak 60 posto onih koji donose novogodišnje odluke priznalo da ih je prekršilo unutar prvih šest mjeseci godine, a ostalih je 40 posto ustvrdilo da nije, “ali od tog postotka priličan broj zasigurno laže. Vidio sam ljude kako krše odluke unutar samo nekoliko minuta od donošenja”, objašnjava ovaj psiholog.
On tvrdi i da se navike tako teško mijenjaju jer nam je većini ponašanje automatsko: “Kad ne bismo učili stvari obavljati automatski, život bi bio prilično iscrpljujuć”, primjerice, morali bismo svakodnevno aktivno odlučivati na koju ćemo stranu kreveta leći, trebamo li obuti papuče ili želimo li piti kavu ili čaj. Sve te akcije izvodimo prilično automatski kako bismo se mogli usredotočiti na važnije stvari i situacije kroz dan.
A kako bismo neke loše navike ostavili u prošlosti najbitnije je da shvatimo kako naš mozak funkcionira i radimo s njim, umjesto protiv njega, objašnjava Dean. Nažalost, to će trajati duže nego što možda mislite: iako mnogi stručnjaci tvrde da su dovoljna tri tjedna da se razbije određena rutina, istraživanja su pokazala da to vrijeme varira od osobe do osobe i, naravno, ovisi o težini “zadatka”. Primjerice, za potpuni prestanak pušenja ili uvođenje nove vježbačke rutine trebat će nam barem šest mjeseci.
Evo što trebate učiniti kao pripremu za donošenje novogodišnjih odluka:
Istražite situacijski i emocionalni kontekst
“Sve su naše navike utkane u situacije i emotivne rutine”, kaže Dean. Prvi je korak za promjenu ponašanja istražiti kontekst. Kada, gdje, kako, zašto i s kim radimo određene stvari koje su stvorile naviku? Ako, na primjer, želite smanjiti konzumaciju alkohola, možda ćete uočiti da više pijete u druženju nakon posla kako biste se opustili ili čak bolje slagali s drugima. Kad spoznate takve činjenice možete napraviti strategiju koja će vam pomoći prekinuti ponašanje prema uzorku.
Zamijenite lošu naviku dobrom
Puno je jednostavnije lošu naviku zamijeniti boljom nego jednostavno prestati raditi to što radite. To iziskuje manje mentalnog truda: promijenite uzorak u određenoj količini umjesto da ga u potpunosti ukinete. Primjerice, ako želite prestati jesti veliku količinu slatkiša pokušajte tu naviku zamijeniti jedenjem voća ili posegnite za alternativnom slasticom – koja ne sadrži šećer.
Ne potiskujte misli o lošoj navici
Većina ljudi koja pokušava promijeniti svoje ponašanje čini to tako da prestaju razmišljati o “zloj” navici. Dean tvrdi da je ta taktika toliko neučinkovita da za nju postoji i službeni psihološki termin: ironično procesuiranje teorije. U suštini to znači da ako pokušavate ne razmišljati o nečemu, mozak počinje paziti da ne mislite na tu konkretnu stvar što je čini još prisutnijom u vašim mislima. “Ako sami sebi kažete da ne smijete misliti na kolače, to je jedino na što ćete misliti. Počet ćete ih viđati svugdje”, objasnio je.
Promijenite okruženje
Kad ljudi presele u novi dom ili im se u životu dogodi neka vrsta prekretnice, kao što je rođenje djeteta, postoji veća šansa da će se promijeniti i dotadašnje navike. Razlog tomu leži u činjenici da vas nove situacije prisiljavaju da svjesnije sagledavate dnevne rutine i odluke. Naravno, ne možete se seliti svaki put kad želite promijeniti određenu rutinu, ali možete utoliko promijeniti svoje okruženje da ono na neki način izazove vaše ustaljeno ponašanje. Primjerice, ako često iracionalno trošite svaki put kad se nađete u dućanu s namirnicama, pokušajte ručak na posao ponijeti sa sobom od kuće i pojesti ga u uredu.
Pripremite nešto što će vas ometati
Većina ljudi precjenjuje vlastitu snagu volje. “Samokontrola je kod svakog od nas prilično limitirana pojava”, tvrdi psiholog. Umjesto da se oslanjate samo na nju, pokušajte unaprijed pripremiti nešto što će vas omesti ako pokušate napraviti nešto na što ste navikli: ako želite prestati pušiti odlučite da ćete svaki put kad dobijete poriv pripaliti cigaretu, nazvati prijatelja, prošetati ili poslušati omiljenu pjesmu. Nakon toga ponavljajte dobru novu naviku kako biste se riješili loše stare.
Izvor: Index.hr