Nalazimo se u Velikom tjednu koji je započeo Cvjetnicom, a tijekom kojeg vjernici sudjeluju na obredima Vazmenog otajstva kao središnjeg djela kršćanske vjere. Vjernici lučke Župe Sv. Marije Magdalene ove godine, po prvi puta nakon 16 godina, odnosno nakon povratka neće u svojoj župnoj crkvi imati obrede Velikog tjedna – Misu večere Gospodnje, obred muke Gospodnje i obredi subotnjeg vazmenog bdijenja.
„Nakon promjene Župnika znali smo da će doći do nekih promjena, ali smo se ipak nadali da će se zadržati tradicionalni crkveni običaji u našoj crkvi.“ kaže jedna starija mještanka iz Luča i napominje kako ne pamti vrijeme kada se nisu održavali ovako važni obredi, osim za vrijeme četničke okupacije Baranje.
Iako se Kristovo otajstvo slavi kroz cijelu liturgijsku godinu, Crkva ga osobito proživljava u Svetom trodnevlju kada se proživljava sama bit Kristova događaja. „Žao nam je što ove mlade generacije koje dolaze na Sv.Misu neće imati prilike vidjeti što je to pranje nogu ministrantima, tzv. ‘raspremnje’ oltara, paljenje ognja i velike svijeće u subotu na samo Uskrsnuće. Običaj ‘svetenja jela’ u Luču je oduvijek bio nedjeljom ujutro, a sada će se to obaviti na središnjoj Velikoj Misi. “ dodaje razočarana Lučanka i podsjeća da je dosta starijih i bolesnih osoba koje nisu u mogućnosti ići na obrede Velikog tjedna u Branjin Vrh, a itekako drže do vjerskih i tradicijskih običaja. Naime, odlaskom župnika iz Luča i Petlovca, mještani Šumarine i Luča dobili su za upravitelja Župe župnika iz Branjinog Vrha, a Petlovčanima je upravitelj Župe župnik iz Baranjskog Petrovog Sela.
Prava je ovo prilika za podsjetiti na, ne tako davno objavljenu, konzervatorsku studiju akademskog slikara Tone Papića o lučkoj crkvi Sv.Marije Magdalene u kojoj stoji „Mišljenja sam kako se gradnja ranosrednjovjekovne crkve u Luču može vezati uz isti društveno – povijesni kontekst s prijelaza XI u XII st.“, a što samo potvrđuje nagađanja kako je upravo crkva Sv.Marije Magdalene najstarija crkva na području Baranje, a među najstarijim građevinama na ovim prostorima.
Devastacija i uništavanje crkve i inventara tijekom Domovinskog rata jednako teško pogađalo je vjernike koji su ostali u Luču i one koji su bili u izbjeglištvu. I u tim teškim vremenima, vojni svećenik UNPROFOR-a održavao je nedjeljne mise za domaće vjernike. U crkvi je 1998. održana prva baranjska misa Polnoćka nakon okupacije, a lučani su sada opravdano razočarani što se prekida njihova tradicija, svjesni kako ne mogu učiniti ništa osim nadati se da će uskoro Župa Sv. Marije Magdalene dobiti svog župnika.
Izvor: Radio Baranja