Sivi Uskrs – Naši će građani ući u EU k’o crkveni miševi

SVE JE VIŠE NEZAPOSLENIH I DIREKTNO UGROŽENIH

Većina građana još uvijek uredno otplaćuje kredite disciplinirana strahom da im imovina ne ode na bubanj, a oni na ulicu

Iako je snijeg neočekivano zabijelio zemlju, bit će ovo “sivi” Uskrs jer je Hrvatska gospodarski i socijalno grubo zakucana na dno. Uporno se ponavlja kako će ulazak u Europsku uniju 1. srpnja biti značajna prekretnica koja će donijeti neke nove vjetrove. No, takve tvrdnje zasad zvuče kao fraze kojima politička elita tješi građane.

Dašak nade unio je i izbor novoga pape koji je iste večeri nakon zaključene konklave načeo pitanje siromaštva i najavio okretanje Crkve osiromašenima, deklasiranima i marginaliziranima diljem svijeta. Siromaštvo pred kojim se više ne mogu zatvarati oči pomalo stiže na dnevni red. Doduše, sa zakašnjenjem i nakon što je mnogo toga otišlo u nepovrat.

U nas se trgnuo predsjednik Republike Ivo Josipović kojemu iz ladanjskog mira Pantovčaka, poviše svakodnevnih problema nacije, očito treba vremena, a i povoljnih vremenskih uvjeta (zagrebačka magla čini svoje) kako bi uočio stvarno stanje stvari. Nakon što se nedavno “zaletio” izjavom o tome kako kod nas prevladava “kultura kukanja”, Josipović je ovih dana ipak reagirao na jeku svakidašnjih jadikovki te izišao u javnost s cijelom lepezom prijedloga i inicijativa za popravljanje socijalne slike Hrvatske.

Okupio je članove svoga Savjeta za gospodarstvo i Vijeća za socijalnu pravdu pa skupa s njima na tematskoj sjednici pod nazivom “Siromaštvo i dužnička kriza” iznjedrio dvadesetak preporuka upućenih Vladi, Hrvatskom saboru i Hrvatskoj narodnoj banci. Između ostalog, predsjednik i njegovi savjetnici predlažu uvođenje instituta osobnog bankrota o čemu se već godinama priča kao neizbježnosti. Također su preporučili izmjene Ovršnog zakona, nadzor nad formiranjem kamatne stope, otpis dugova, reprogram i moratorij na otplatu kredita i transformiranje kredita u francima… Sve su to odreda mjere kojima se uvelike ide ususret sve većem broju građanima koji “tonu u siromaštvo i gube svoju imovinu”, kako se izrazio predsjednik.

Sve je veći broj građana koji više ne mogu otplaćivati svoje kredite i dugove, pa je osobni bankrot najmanje bolni način da se izbjegne razorno dužničko ropstvo. Slično je i s ogromnim troškovima ovrhe na kojima se legalno, ali parazitski, “goje” brojni odvjetnički uredi.

Nadalje, predsjednik i njegov tim predložili su da stambeni prostor bude izuzet iz ovrhe ili da, unatoč njoj, dužnicima bude omogućeno privremeno očuvanje prava na dom, te da se pravnim mehanizmima onemogući deložacija dužnika kako se ne bi gledali sve učestaliji potresni prizori u kojima država na djelu bešćutno istjeruje iz stanova čak i obitelji s djecom i nemoćnim starcima.

Predložio je predsjednik uz pomoć savjetnika i da HNB preuzme nadzor nad formiranjem kamatne stope jer je sadašnja praksa banaka zbog toga tisuće korisnika kredita dovela do očaja. Na inicijative s Pantovčaka, koje bi trebale ublažiti dužničku krizu, ubrzo je reagirala Hrvatska udruga banaka. Njezin predsjednik Zoran Bohaček slaže se sa stavom da je potrebno izići ususret prezaduženim građanima, ali je u izjavi HTV-u ustvrdio kako je “smiješno govoriti o dužničkom ropstvu” jer 95 posto građana uredno vraća stambene kredite.

– U Hrvatskoj ima ljudi koji su u problemima s vraćanjem kredita, ali to je posljedica nedostatka gospodarskog rasta, zapošljavanja i izostanka reformi – kazao je Bohaček. Na njegove izjave reagirali su mnogi. U udruzi “Franak” smatraju ih skandaloznima, a i sam predsjednik Josipović uzvratio je protupitanjem: “Zar 12 milijardi nenaplativih kuna ne znače dužničku krizu?”

Za banke i bankare more je mirno sve dok se krediti koliko-toliko uredno otplaćuju. No, ispod te površine otkucava tempirana socijalna bomba. Većina građana još uvijek uredno otplaćuje kredite disciplinirana strahom da im imovina ne ode na bubanj, a oni na ulicu. U pitanju su mahom mlade obitelji s djecom koje su se kreditno zadužile u vrijeme kada je prije desetak godina ovdje stvoren diznilendski privid blagostanja. Danas će mnogi od njih spajati kraj s krajem, otkidati od ostalih stavki kućnog budžeta sve kako bi najprije otplatili mjesečnu ratu kredita. No, takvo stanje za mnoge nije dugoročno održivo. Bomba je tempirana, a pirotehničara nema na vidiku.

Brojke koje je ovih dana u svjetlu inicijativa odaslanih s Pantovčaka podastrla FINA kažu da je u blokadi je 249.000 građana. Oni ukupno duguju gotovo 18 milijardi kuna. Krediti iznose 126 milijardi kuna, a od toga se 12 milijardi ne može otplatiti.

Loši trendovi se u spirali nadovezuju jedni na druge. Zaduženost građana na tekućim računima zamalo je dosegnula sedam milijardi kuna. Kako bi smanjili taj dug, moraju smanjiti i potrošnju i to svega – od osnovnih potrepština pa do luksuznih proizvoda. No s tim padom potrošnje nastavlja padati i gospodarstvo tako da su i nova otpuštanja neizbježna. U tom začaranom krugu vrtimo se najmanje pet godina, koliko već traje kriza, a nagovještaja oporavka još nema na vidiku.

Investicije o kojima se na početku mandata ove vlade naveliko govorilo, sada se i u Milanovićevom kabinetu sve rjeđe i opreznije spominju. Posebice nakon što je predstavljen rebalans proračuna u kojem se išlo na daljnja “rezanja” u javnom sektoru.

– Ako izostane gospodarski rast, Vlada će morati nastaviti smanjivanje plaća u javnom sektoru. Naš gospodarski oporavak u takvim uvjetima nije izgledan te mogućnost daljnjeg smanjivanja plaća u tom sektoru postoji – izjavio je ovih dana u intervjuu u jednom časopisu Boris Cota, glavni ekonomski savjetnik predsjednika Josipovića. Jedina izvjesna su nova zaduživanja. Ministar financija Slavko Linić tako se ovoga tjedna vratio iz SAD-agdje je uspio prodati hrvatske obveznice i vratiti se s novih milijardu i pol dolara novih dugova kojima će pokrpati one stare.

I u Hrvatskoj narodnoj banci upozoravaju da će planirani gospodarski oporavak kasniti. Zbog toga će, kažu analitičari HNB-a, daljni rast nezaposlenosti, smanjivanje realnih plaća i pad osobne potrošnje biti još izraženiji do kraja godine. Također predviđaju i nastavak snažnog rasta javnog duga. U HNB-u ističu i kako je od izbijanja krize 2008. naovamo kumulativni pad BDP-a bio nešto veći od 10 posto. Po tome, u usporedbi s ostalim zemljama srednje i istočne Europe, Hrvatska najlošije stoji. Ili, ako ćete tako – najbolje pada.

Kako stoji država, tako stoje i njezini građani. Jurica Malčić, pučki pravobranitelj na odlasku (lani mu je istekao mandat, a novi još nije izabran) u povodu nedavnog Međunarodnog dana ljudskih prava upozorio je kako “opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti danas prijeti svakom petom građaninu te obiteljima izvan uobičajenih socijalno ugroženih kategorija”.

U kolikoj mjeri je kriza uzela danak govore i podaci Državnog zavoda za statistku prema kojima je stopa rizika od siromaštva s 18,9 posto u “pretkriznoj” 2008. godini narasla na 21,1 posto u 2011. godini. Inače, ta se stopa mjeri prihodima po kućanstvu i za ono samačko iznosi 2.020 kuna, a za četveročlano 4.242 kune.

U istom, nedavno objavljenom izvješću DZS-a o pokazateljima siromaštva, ističe se kako samo 0,4 posto građana “vrlo lako”, 2,6 posto “lako” a 9,2 posto “uglavnom lako” spajaju kraj s krajem, iz mjeseca u mjesec. S druge strane, 35,8 posto čini to s “malim poteškoćama”, 32,4 posto “teško”, a čak 19,6 posto “vrlo teško spaja kraj s krajem”. Nadalje, 9,7 posto građana živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti odgovarajuće grijanje u najhladnijim mjesecima, dok si 16,9 posto ne mogu ni svaki drugi dan priuštiti obrok s mesom ili ribom na tanjuru. Više od četvrtine građana (26,4 posto) živi pak u kućanstvima koja zbog financijskih problema kasne s plaćanjem režijskih računa. Prema istom izvoru, čak 64,5 posto građana svojim primanjima ne bi moglo podmiriti neočekivani financijski izdatak. Da stvar bude gora, podaci koje je DZS objavio ovih dana, a svjedoče o “životu na rubu” građana Hrvatske, odnose se na 2011. godinu. Teško je vjerovati da se u međuvremenu slika popravila ili bar ostala ista. Posebice ako se zna da su mjesečni troškovi života u prošloj godini narasli za 350 kuna, a da se isto očekuje i ove godine. Život većine građana Hrvatske pretvorio se – u puko preživljavanje.

OBVEZE 330% VEĆE

Eldorado za strane banke (a građane tko pita)

Inicijativu za uvođenje instituta osobnog bankrota pokrenuo je još prije nekoliko godina Ozren Matijašević s Hrvatskom udrugom sindikata kojoj je na čelu. Stoga podržava istovjetnu inicijativu predsjednika Josipovića, a izjavu čelnika HUB-a Zorana Bohačeka da u Hrvatskoj “nema dužničke krize” drži “bahatom, bezobraznom, krajnje neprimjerenom i lažnom”.

– U Hrvatskoj postoji dužnička kriza. Postotak kredita koji se ne vraćaju osjetno je veći nego u normalnim zemljama, a i ovi jadnici koji ih redovito vraćaju čine to na štetu kvalitete života. To potvrđuje 20-postotni pad potrošnje od 2008. naovamo – ističe Matijašević. Osim toga, kaže, obveze hrvatskih građana prema financijskom sektoru u prošlih pet godina narasle su za 330 posto! Za stanje okrivljuje HNB koji je bankama dopustio da im Hrvatska “postane eldorado”.

– Upravo su banke, uz nesposobne vlasti, krive za dužničku krizu. Uvjeti koje su davale i daju još uvijek bili su više nego dvostruko nepovoljniji od uvjeta koje daju u zemljama iz kojih dolaze. One su sebi uzimale za pravo da tijekom trajanja ugovora s klijentima mijenjaju uvjete, što im je dopustio HNB kao regulator koji to nije bio – kaže Matijašević.

18 milijardi ukupno iznosi dug građana čiji su računi u blokadi

CRNE BROJKE

249.000 građana s blokiranim računima

369.600 je nezaposlenih

21,9 posto iznosi stopa nezaposlenosti

50 posto je radni kontigent u Hrvatskoj – najniži u Europi

12 milijardi kuna kredita građani ne mogu otplatiti

7 milijardi kuna je zaduženost građana na tekućim računima

21,1 posto je stopa rizika od siromaštva

5,5 posto pad je industrijske proizvodnje u 2012. godini

3,4 posto je stopa inflacije u 2012. godini

26,4 posto kućanstava kasni s plaćanjem režija

9,7 posto građana nema odgovarajuće grijanje zimi

76,4 posto potrošačke košarice za četveročlanu obitelj pokriva prosječna plaća u ožujku