Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra kako su izmjene Zakona o minimalnoj plaći, kojima se ona ove godine povećava za 170 kuna, odnosno za 6 posto, posve neprimjerene situaciji u gospodarstvu i štetne za velik dio gospodarstva, posebice prerađivačku industriju i graditeljstvo.

Poslodavci procjenjuju kako ovaj Zakon direktno ugrožava 50.000 radnih mjesta u radno intenzivnim industrijama (drvo, tekstil i koža), koje su dominantno prisutne u ruralnim krajevima Hrvatske.

HUP apelira na Vladu da u nedostatku jasne i konzistentne ekonomske i industrijske politike, za industrijske grane kojima je zbog podizanja iznosa minimalne plaće ugrožena egzistencija, što hitnije utvrdi kompenzacijska i prijelazna rješenja koja bi se implementirala paralelno sa Zakonom o minimalnoj plaći, a kako bi se sačuvali proizvodnja i radna mjesta.

Iz HUP-a u priopćenju navode kako je ovo treće podizanje iznosa minimalne plaće od početka krize pa je od 2008. minimalna plaća, unatoč kontinuiranom padu gospodarske aktivnosti, nominalno porasla za više od 22 posto.

U HUP-u su, kažu, svjesni socijalne osjetljivosti i važnosti iznosa minimalne plaće, no uvjereni su da isključivo gospodarski rast može osigurati nužnu visinu minimalne plaće. Stoga smatraju da u trenutačnoj situaciji prvo treba osigurati zapošljavanje i radna mjesta. Bez radnih mjesta i tvrtki neće biti ne minimalne, nego nikakve plaće, zaključuju u HUP-u.

Hrt.hr

Website Apps