Danas je 158. rođendan Nikole Tesle i ujedno 1. nacionalni dan Nikole Tesle, dan znanosti, tehnologije i inovacija. Ovaj znanstvenik svjetske slave osvijetlio je svijet svojim izumom izmjenične struje i s još tisuću drugih izuma. Svojim je otkrićima promijenio lice planeta na način na koji to nije učinio ni jedan čovjek prije ni poslije njega. 

Čovjek koji je promijenio svijet znanosti umro je sam 7. siječnja 1943. u skromnoj hotelskoj sobi u New Yorku. Umro je onako kako je i živio. Novac ga nikad nije previše zanimao, živio je za znanost. Često neshvaćen, katkad čak i ismijan, Nikola Tesla bio je daleko ispred svog vremena.Nepobjediv za bilijarskim stolom. Njegovo fotografsko pamćenje i mogućnost vizualizacije igre bili su nepremostiva zapreka za protivnike. Neke kasnije izume Nikola Tesla osmislio je igrajući bilijar. Sve je počelo, otkrićem izmjenične struje 1883. Tada je ovaj izumitelj rođen u Smiljanu počeo rat s Edisonom.

Prof. dr. sc. Velimir Abramovič, autor monografije o Nikoli Tesli Svjetlost koja se nikada ne gasi kaže: Tesla jest pobijedio Edisona znanstveno, ako hoćete industrijski jer je prihvaćen koncept naizmenične struje, ali je zato Edison uložio sav svoj novac u Niagarine vodopade i npr. zaradio na Tesli koji nije imao novac da investira. I to nije bio usamljen slučaj. I Marconi koji je zapravo dva mjeseca bio asistent kod Tesle i tu je shvatio princip oscilatornog kola u rezonanci i zapravo konstruirao radio na osnovu tih Teslinih patenata, tvrdi Abramovič.

On je trebao 3 puta dobiti Nobelovu nagradu, ali su njegovi konkurenti koji su prisvojili njegove patente su se okitili. ali on je isto tako prije smrti rekao nije mi žao što su oni pokrali moje ideje već mi je žao što nisu imali svoje, kaže doc. dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Ne zna se točan broj Teslinih patenata. Najvažniji su sustav višefazne struje i okretnog magnetskog polja, Teslina zavojnica, sustav bežičnog prijenosa radiosignala, daljinsko upravljanje brodom, radio. U Muzeju Nikole Tesle u Beogradu postoji 38 tisuća znanstvenih dokumenata iz razdoblja u kojem Tesla nije objavljivao.

Tu postoji jedan ogled izveden sa generatorom. To je zaustavljanje radioaktivnog raspada radijuma i izotopa urana što bi riješilo sve naše probleme sa nuklearnim otpadom. Ja to smatram epohalnim eksperimentom kojeg međutim nitko nije ni ispitao, a kamoli pokušao da ponovi, ističe prof. dr. sc. Velimir Abramovič, autor monografije o Nikoli Tesli Svjetlost koja se nikada ne gasi.

Ove se godine prvi put obilježava i nacionalni dan Nikole Tesle, dan znanosti, tehnologije i inovacija.

Ono što smo mi htjeli i pokrenuli je inicijativa da taj dan bude i nacionalni praznik UN-a da Tesla postane simbol UN-a a samim tim i Hrvatska kao domovina Nikole Tesle, kaže Dragica Mihajlović, predsjednica udruge Nikola Tesla – genij za budućnost.

Tesla je sjajan brend, no još nije dovoljno iskorišten.

Dok se mi nadmudrujemo sa srbijom čiji je više velikan, oni očito sad koriste tu gužvu i brandiraju ga kao svog velikana s Balkana, smatra doc. dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

No 70 godina nakon svoje smrti Tesla se vraća. Povratak se ogleda u sve većem zanimanju za njegov život i rad. I u filmu koji tek treba ugledati svjetlo dana Romana A. Tolića Povratak Tesle. To je jedna vrlo neobična priča. Radi se o jednom redatelju iz Beča iz Austrije koji dobiva informaciju da postoji čovjek koji liči na Nikolu Teslu, koji se zove Nikola Tesla i koji smatra da je Nikola Tesla, kaže režiser Tolić.

Nikola Tesla ostao je svoj do kraja. Neshvaćeni genij. Kako vizionarski zvuči njegova rečenica: Sadašnjost je njihova, budućnost za koju sam stvarno radio je moja.

EPISODE_Teslathinker
baranja.hr/I.A.
Website Apps