U Baranji je, što se socijalno-ekonomske situacije tiče, i nadalje poprilično nezavidno. Nedavno je Branko Migles, direktor Baranjske čistoće, svebaranjskog koncesionara za skrb o otpadu, izjavio kako su prilikom analiziranja poslovanja došli do zaključka kako 20 posto od ukupnog broja korisnika jednostavno ne može platiti odvoz otpada.

– Riječ je o gotovo 2.000 obitelji, čiji su članovi većinom nezaposleni – objašnjava Migles, navodeći kako neke jedinice lokalne samouprave, poput općine Petlovac i Grada Belog Manastira, takvim ljudima subvencioniraju plaćanje odvoza otpada.

Kada se zna da računi za odvoz otpada pripadaju u red onih manjih, nije teško zaključiti da isti broj ljudi ne može platiti ni ostale režije. Kako saznajemo u belomanastirskom Centru za socijalnu skrb, u evidenciji korisnika raznih oblika novčane pomoći već je duže vrijeme približno 5.000 osoba (od kojih gotovo pola radno sposobnih), ili više od 1.000 kućanstava, što odgovara, primjerice, broju stanovnika četiriju ili pet većih baranjskih sela.

– Mjesečno za isplatu svih vrsta pomoći i naknada izdvajamo gotovo tri milijuna kuna – kažu u Centru, naglašavajući kako više od polovice ukupnog iznosa otpada na pomoć za uzdržavanje.

Sigurno je kako je osnovni razlog teškoj socijalnoj situaciji katastrofalna stopa nezaposlenosti. Posljednjih godina zatvoren je popriličan broj radnih mjesta, a masovnijeg zapošljavanja nije bilo. Nekoliko su godina socijalnu sliku bar privremeno popravljali javni radovi, ali ove ih godine neće biti. Podsjetimo, od ove godine država financira samo 50 posto potrebnog iznosa za sudionike javnih radova, a za preostalu polovicu zadužene su jedinice lokalne samouprave. Kada su belomanastirski gradski čelnici stavili na papir koliko bi ih to koštalo, došli su do zaključka da bi iz proračuna trebali izdvojiti više od 400.000 kuna, što su ocijenili neizvodivim.

– Hrvatski zavod za zapošljavanje financirat će javne radove za pripadnike romske populacije pa se nadam da ćemo barem dio potreba za javnim radovima riješiti na taj način – kaže gradonačelnik Ivan Doboš. Nemamo informaciju da se neka baranjska općina odlučila za model sufinanciranja javnih radova.

S ovim je pričama usko povezan i pravi egzodus stanovništva. U regiju koju su cijenili zbog blagostanja, koja je bila krajnja postaja desetaka i desetaka “vlakova bez voznog reda”, koja je bila nadaleko poznata žitnica te izdašno snabdijevala cijelu bivšu državu – više nitko neće. Dapače. Jedva čekaju da iz nje pobjegnu.

Ivica GETTO
Website Apps