Pravoslavni vjernici, koji se ravnaju prema Julijanskom kalendaru danas slave Božić. Božić je najradosniji blagdan u nizu od 12 Gospodnjih i Bogorodičinih blagdana.
Najvažniji dio božićnog rituala jeste paljenje badnjaka, cerove ili hrastove grane, u znak sjećanja na vatru koju su, po narodnom predanju, vitlejemski pastiri založili da bi ogrijali novorođenče Isusa Hrista i njegovu majku. Na Badnji dan, u osvit zore, domaćin kuće odlazi u šumu da posiječe badnjak (riječ je nastala od staroslovenskog glagola “bdeti”, što znači da je Badnji dan posvećen očekivanju rođenja Hristovog).
Za to vreme domaćica mijesi česnicu, a kada padne veče, u kuću se unosi slama koja se prostire po sobi uz uzvike nalik kokodakanju, a djeca to prate oglašavajući se kao pilići i bacaju orahe po slami. Prema narodnom vjerovanju, slama se unosi zato što se Isus rodio na slami u jaslama.
Zatim domaćin unosi badnjak u kuću uz slijedeće riječi: “ Dobro veče i srećno vam Badnje veče!”, na šta mu ukućani odgovaraju: “Sve vam srećno i čestito bilo!” i posipaju domaćina žitom. Potom se pali badnjak. Ovaj obred datira iz najdublje prošlosti, a naši preci vjerovali su da štiti porodicu.Nakon toga svi ukućani izgovaraju molitvu, a potom sjedaju oko postavljenog stola.
Svim vjernicima, koji Božić slave po julijanskom kalendaru, upućujemo čestitke riječima Mir Božji – Hristos se rodi.
Iva Arači /Baranja.hr
