“Unatoč potencijalima, Hrvatska i dalje uvozi više od 40 posto hrane“, poručuju iz AgroFructus Grupe dodavši kako rast uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od 9 posto u prvih devet mjeseci 2015. u odnosu na godinu ranije, jednako kao i struktura uvoza, upozoravaju na nužan zaokret u poljoprivrednoj politici.

Apel novoj vladi

“Iako se bilježe pozitivni trendovi, apeliramo prema novoj vladi da se više fokusira na sektor poljoprivrede te da bude realna, hrvatska poljoprivreda neće nikada hraniti pola Europe, ali možemo i moramo uspješnije zadovoljiti potrebe našeg tržišta“, poručuje predsjednik Uprave AgroFructus Grupe Denis Matijević.

Država ne treba i ne može biti spasitelj poduzetnika, ali mora osigurati uvjete za razvoj poslovanja i ne ograničavati one koji proizvode i zapošljavaju.

Od pitke vode do plodne zemlje

Ponavljaju se kao mantra hrvatski potencijali, od pitke vode do plodne zemlje, pa ostaje pitanje zašto se ti resursi uspješnije ne iskorištavaju.

“Kroz Strategiju razvoja poljoprivrede u RH potrebno je opisati regionalizaciju, komasacije i navodnjavanje kao podlogu za uspješno provođenje te strategije, koja mora biti podržana zakonskom regulativom, a radi stvaranja konkurentnog proizvoda koji stavljanjem na tržište osigurava profit onom tko ga proizvodi, odnosno egzistenciju svakom pojedincu u lancu od proizvodnje do tržišta“, ističe Matijević.

Hrvatskoj je potrebna vizija koja će oploditi, odnosno znati staviti poljoprivredu u funkciju. Z.Rupčić

Kao preporuku budućoj poljoprivrednoj politici, AgroFructus Grupa, kao vodeća tvrtka u svojoj djelatnosti, predložila je šest strateških točaka kao konstruktivan prijedlog za razvoj poljoprivrede:

l NADOGRADNJA Strategije razvoja hrvatske poljoprivrede – postojeća je napisana 1996. godine bez jasnog cilja i vizije gdje hrvatska poljoprivreda treba biti i kako će do toga doći.

l REGIONALIZACIJA poljoprivrede – koja će, uzimajući u obzir sve čimbenike, odrediti područja pogodna za pojedine poljoprivredne proizvodnje i pridonijeti koncentraciji volumena na manjem prostoru.

l NAVODNJAVANJE – nužno za sve vrste poljoprivrednih proizvodnji, no prije toga treba riješiti problem odvodnje, jer jedno bez drugoga u praksi ne ide…

l PRILAGODBA ZAKONA i podzakonskih akata regulativi EU-a – poljoprivredna proizvodnja, kao i proizvođači, usitnjeni su i treba raditi okrupnjavanje kroz proizvođačke grupe ili organizacije, koje su izdašno poticane od strane EU fondova kroz naše fondove za ruralni razvoj, no zbog neusklađenosti zakona, akata i pravilnika koji kod nas postoje s istima u EU-u, hrvatski poljoprivrednici zakinuti su za mogućnost korištenja tih sredstava.

l KOMASACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA – okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta radi stvaranja konkurentnije proizvodnje, jer često primjena mehanizacije u proizvodnji diktira minimalne površine za proizvodnju pojedinih poljoprivrednih kultura.

l POREZNI SUSTAV – PDV na hranu je visok i to značajno pridonosi nekonkurentnosti, odnosno smanjenoj potrošnji domaćih proizvoda…

 

Website Apps