KORIDOR 5 C – NA ČEKANJU

15. veljače 2016.

Za divno čudo, u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore u silnim se političkim obećanjima nije našla tema početka gradnje kanala Dunav – Sava.

Zapravo, kada se bolje pogleda, gradnja prometne infrastrukture, osim, naravno, Pelješkog mosta, koji se “počinje graditi” više od deset godina, i nije bila posebno zastupljena tema u predizbornoj kampanji. I nakon formiranja nove vlade o prometu se, dojam je, najviše govori kroz prizmu državnog proračuna i problema koje cijeloj zemlji donose financijske obveze nastale gradnjom autocesta. Ipak, ulaganja u ceste i željezničku infrastrukturu bit će i ove i idućih godina.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković u prvim istupima u javnosti najavio je i koja će to biti ulaganja. Kada je u pitanju cestovna infrastruktura, u prvom redu riječ je o projektima za koja su osigurana sredstva te o onima već u provedbi. Ministar je naveo kako je konkretno riječ o Pelješkom mostu sa spojnim cestama i novom dionicom D414 s obilaznicom Stona, ukupne vrijednosti oko 380 milijuna eura, novoj državnoj cesti D403, od čvora Škurinje do luke Rijeka, u vrijednosti od oko 65 milijuna eura, mostu preko Save kod Gradiške sa spojnom cestom do čvora Okučani od oko 64 milijuna eura, obilaznici Opatije i Lovrana (65 milijuna eura) te cesti Dubrovnik – zračna luka – granica s Crnom Gorom. Butković je naveo i projekte cestovne sigurnosti, novu multimodalnu platformu splitske anglomeracije Solin – Stobreč – Dugi rat – Omiš (vrijednost 295 milijuna eura), kao i Veli Vrh – Pula-zračna luka (30 milijuna eura).

Slavonci i Baranjci, dakle, ne mogu očekivati, bar za sada, velika infrastrukturna ulaganja. Najveći prometni projekt na istoku Hrvatske svakako je most na Dravi na dionici buduće autoceste od Osijeka do Mohača na koridoru 5C.

Iz Hrvatskih autocesta, na naš upit, odgovorili su kako je planirani rok završetka gradnje tog mosta u prvoj polovini ove godine. Međutim, nastavak gradnje autoceste prema mađarskoj granici za ovu godinu nije planiran.

“Na dionici Beli Manastir – Osijek obavljena je čista sječa, izrada i privlačenje drvne mase, probni i zaštitni arheološki radovi, završeni su radovi prelaganja i zaštite vodovoda i plinovoda, radovi na rekonstrukciji postojećih elektroenergetskih napajanja i telekomunikacijskih instalacija te je za te radove ishođena uporabna dozvola. Prema Planu građenja za 2016. godinu, nije predviđeno izvođenje nikakvih većih građevinskih radova na dijelu od mosta Drava do Belog Manastira”, kažu nam u HAC-u.

Za fondove EU-a – zajednička prijava s Mađarskom

Za dionicu buduće autoceste do Belog Manastira iz HAC-a navode kako je gotova projektna dokumentacija, također je ishođena građevinska dozvola i otkupljeno je više od 90 posto zemljišta. No oko dionice od Belog Manastira do granice s Mađarskom još je mnogo posla.

“Za dionicu od Belog Manastira do granice s Republikom Mađarskom u tijeku je koordinacija za utvrđivanje tehničkih elemenata na spoju autocesta na granici. Nakon provedene koordinacije potrebno je izraditi kompletnu projektnu dokumentaciju i ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu. Napominjemo da je na istom stupnju i mađarska strana. O načinu financiranja (EU fondovi ili krediti) ovisi i realizacija projekta do Belog Manastira, jer za EU fondove prijava mora biti zajednička s Republikom Mađarskom, što bitno usporava cijeli projekt. Potrebno je provesti cijeli postupak procjene utjecaja na okoliš i još neke druge aktivnosti potrebne u proceduri za EU fondove. HAC je već započeo proceduru procjene utjecaja na okoliš. U kontekstu EU fondova, radove nije moguće započeti prije sredine 2017. godine”, kažu nam u HAC-u.

Iz HAC-a napominju kako će se za dionicu Beli Manastir – granica Republike Mađarske izrada projektne dokumentacije nastaviti nakon utvrđivanja tehničkih elemenata na granici.

“Zaškripalo” kod Svilaja

Na drugom dijelu slavonsko-baranjske dionice autoceste na koridoru 5C, do granice s Bosnom i Hercegovinom, “zaškripalo” je kod gradnje mosta na Savi kod Svilaja. Iz HAC-a su nam kazali kako je u tijeku postupak javne nabave za izvođača radova na gradnji tog mosta. Međutim, oko mosta postoji spor između HAC-a i Ministarstva prometa BiH. U HAC-u nam o tome nisu željeli govoriti, poručivši samo kako je predmet u postupku mirnog rješavanja. Kako je prije nekoliko dana pisao BiH portal Klix.ba, Ministarstvo prometa te zemlje zbog mosta je dužno HAC-u isplatiti 1,17 milijuna eura.

HAC je kao naručitelj još 6. veljače 2012. sklopio ugovor o gradnji mosta Svilaj na Savi s austrijskom tvrtkom Strabag AG kao izvođačem, a ugovoreni iznos tog posla bio je 21 milijun eura bez PDV-a.

Kako objašnjavaju na portalu Klix.ba, Strabag je raskinuo ugovor s Ministarstvom prometa i komunikacija BiH i HAC-om zbog propusta u ispunjavanju ugovornih obaveza, točnije, zbog nepravodobne dostave suglasnosti nadležnog tijela BiH (Ministarstvo prometa i komunikacija BiH) u svrhu ishođenja građevinske dozvole za gradnju mosta Svilaj i zbog propusta ugovaranja usluge stručnog nadzora. HAC je Ministarstvu prometa BiH u listopadu prošle godine poslao zahtjev za isplatu 535.000 eura sa zateznom kamatom. Riječ je o iznosu koji je HAC uplatio Strabagu, a s obzirom na to da je BiH, odnosno Ministarstvo prometa, jedini krivac za propuste u ugovornim obavezama, HAC tereti BiH za kompletan iznos, 1,17 milijuna eura. Ministarstvo prometa BiH, piše Klix.ba, odgovorno za štetu nanesenu HAC-u, trebalo je spomenuti iznos isplatiti do kraja listopada 2015., no to još uvijek nije učinjeno.

Igor MIKULIĆ
Previous Post
«
Website Apps