DRŽAVA MORA REAGIRATI

turkey-600x313

Kako smo Slavoniju s tolikim prirodnim bogatstvom uspjeli napraviti najvećom sirotinjom?

Evidentno je da mala količina projekata prolazi i gubi se bit Programa ruralnog razvoja.

Tražimo reviziju Programa i predlažemo eliminaciju projekata, a da budući projekti ne budu sufinancirani s više od 50 posto za velike investicijske projekte, odnosno do 70 posto za male i srednje investicijske projekte – rekao je Željko Banjavčić, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, na 11. znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem otvarajući okrugli stol s temom ”Voćarstvo i implementacija mjera ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj”.

Nabrajajući koji su sve problemi obuhvaćeni u ovoj inicijativi voćara dotaknuo se i mjere 17. u okviru Pravilnika o upravljanju rizicima po kojoj je moguće dobiti isplatu s preko 30 % štete od tuče samo ako se elementarna nepogoda proglasi za cijelu županiju. Isto tako, voćari znaju da su u Sloveniji primjerice u izravna plaćanja uključili i mjeru uzbunjivanja po kojoj dobivaju 300 eura izravnih plaćanja po hektaru.

Navodnjavanje po političkoj pripadnosti načelnika općina

– Predlažemo da se PDV smanji najmanje na 10 %, jer je u okruženju i manje. Tvrdim da danas u poljoprivredi više od 50 % robe prolazi bez PDV-a. Poseban problem je i sustav javne nabave po kojem se nismo u mogućnosti natjecati za opskrbu, primjerice, lokalnog staračkog doma – istaknuo je Banjavčić dodajući kao se treba boriti za osnivanje što većeg broja proizvođačkih organizacija tako da se smanji iznos prometa udruženih voćara na milijun do dva milijuna kuna.

– Kako smo Slavoniju s tolikim prirodnim bogatstvom uspjeli napraviti najvećom sirotinjom u Hrvatskoj? Razlika BDP-a u Baranji u odnosu prema Istri veća je nego nekad Kosova i Slovenije! U Baranji je 30 % nezaposlenih! Uvažava li to i ovaj Program ruralnog razvoja? Mi to ni u jednoj mjeri ne vidimo. Zanima me kako ovaj Program ruralnog razvoja može biti alat da se ova treća mjera Zajedničke poljoprivredne politike može realizirati? – pita Stjepan Zorić, predsjednik Klastera “Slavonska jabuka”, ističući kako sektor voćarstva može biti jedini profitabilni sektor trenutno u poljoprivredi i može biti rješenje problema hrvatske poljoprivrede, a ne ostati dio problema.

– Mi smo ispunili sve one važne uvjete, educirali smo proizvođače, implementirali smo struku u proizvodnju, povećali prinose i kvalitetu, organizirali proizvođačke organizacije, ali nam sve to neće pomoći ako ne donesemo strategiju. Definicija konkurentnosti je jasna i u tom smo pravcu krenuli. Danas voćari proizvode više od 50 t/ha jabuka od kojih je 80 % prve klase i s tako konkurentnom proizvodnjom koja po cijeni koštanja nije ništa skuplja od europske mi ne možemo ostvariti profitabilnost zbog našeg tržišta prodaje na kojemu, blago rečeno, vlada anarhija – tvrdi Zorić ističući kako tu anarhiju nisu proizveli ni otkupljivači ni šoping-centri nego naše institucije, država koja im je dopustila da ne poštuju pravilnike o označavanju, o klasiranju,…

– Ne možemo razgovarati o konkurentnosti kad proizvod koji smo proizveli ne možemo prodati u vlastitoj zemlji. Sve zemlje Europske unije razvile su se na krilima ruralnog razvoja svoje poljoprivrede, i prvo su razvile svoje lokalno tržište i tako stekle uvjete i za izvoz. Je li normalno da je udio hrvatskih proizvoda u hrvatskom turizmu jedva 30 %, a u javnoj nabavi ni 10 %? Stoga ovdje apeliram na pomoćnika ministra da se pokrene inicijativa o hitnoj promjeni Zakona o javnoj nabavi koji pogoduje samo velikima, odnosno lobijima i nije u funkciji razvoja poljoprivrede – kaže Zorić naglašavajući da je isto tako potrebno planiranje proizvodnje na osnovi potreba domaćeg tržišta.

– Hitno nam treba inicijativa za razvoj lokalnog tržišta, a svima je poznato da nam nedostaje infrastruktura, od hladnjača do navodnjavanja. Ni jedna proizvodnja osim voćarstva ne može postići rezultat povećanja prinosa navodnjavanja 80 – 100 % i to bi prilikom izrade plana navodnjavanja trebalo imati u vidu, a ne navodnjavati općine po političkoj pripadnosti načelnika – zaključuje Zorić.

Doprinos raspravi dao je i prof. dr. sc. Mario Njavro, pomoćnik ministra poljoprivrede, koji je istaknuo kako je Program ruralnog razvoja puno širi od mjere 4. na koju su proizvođači reagirali, jer je ona obuhvatila najveći iznos sredstava.

– Trenutno je u Programu ruralnog razvoja 16 mjera koje obuhvaćaju ne samo poljoprivredu, male, velike, mlade, nego i šume i lokalne zajednice i proizvođačke organizacije…, ali uočili smo da problem nije toliko u samom programu i njegovim ciljevima nego u provedbi, kriterijima odabira i brzini realizacije – rekao je prof. Njavro najavljujući izmjene Programa ruralnog razvoja, na kojem se već radi.

Izmjene neće biti samo u sadržajnom dijelu, da se pojednostavi i ubrza, nego se radi i na izmjeni Pravilnika i kriterija vrednovanja, što će biti riješeno do polovine ove godine – obećao je pomoćnik ministra potvrđujući da je u planu i izrada strategije poljoprivrede sa svim ciljevima, aktivnostima i mjerama, a koja će dati odgovore na pitanja regionalizacije voćarstva i prioriteta pojedinih voćnih vrsta.

Olakšati pristup tržištu kapitala

– Uloga Ministarstva poljoprivrede, kako je ja vidim, nije više briga o kilogramima i litrama, već je koordinacija tog lanca vrijednosti od primarne proizvodnje do potrošača i u toj koordinaciji treba postojati komunikacija i razmjena informacija od poljoprivrednika do potrošača, bilo kroz kratke lance izravno od poljoprivrednika do potrošača ili one koji uključuju veleprodaju, maloprodaju i slično. Bez te sinergije ne možemo očekivati ni rezultate, a u mjerama ruralnog razvoja obuhvaćen je i taj dio – rekao je prof. Njavro.

Komentirajući i česte zahtjeve o pokretanju agrobanke potvrdio je da se radi i na pokretanju projekta lakšeg pristupa poljoprivrednih proizvođača tržištu kapitala, ne samo kratkoročnim i dugoročnim sredstvima financiranja, već uspostave cijelog financijskog sustava koji uključuje i garancije i mogućnost upravljanja rizikom i druge elemente ruralnog financiranja za lakše investiranje i rast konkurentnosti. Dodao je kako u okviru politike ruralnog razvoja na nivou Europske unije postoje i financijski instrumenti koji su na tom tragu. Replicirajući na planiranje poljoprivredne proizvodnje, potvrdio je da je ovih dana priređen i sastanak radne grupe iz Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva turizma na kojem je pokrenuta inicijativa za izradu plana plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda kroz hrvatske turističke kapacitete. Na kraju rasprave obećao je da će ove informacije s okruglog stola, kao i sugestije koje su dali i revizori Europske komisije, iskoristiti za pronalaženje boljih rješenja za postupanja u natječajima u zadanim zakonskim okvirima.

– Na raspolaganju je 2,3 milijarde eura i svaki bi seljak bio sretan da ta sredstva i dođu u ruralni razvoj i naše selo konačno oživi, da konačno slavonski baja više ne ide pognute glave jer ne može živjeti od svog rada – zaključio je okrugli stol Frane Ivković, počasni predsjednik Organizacijskog odbora savjetovanja.

Izvor:Glas Slavonije/Renata Prusina
Website Apps