Velika Gospa naziv je za katolički blagdan kojim se 15. kolovoza svake godine slavi uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Katolička crkva vjeruje u četiri istine (dogme) o Isusovoj majci, Blaženoj Djevici Mariji da je: bogorodica, djevica, bezgrešno rođena i da je dušom i tijelom uznesena na nebo
Prema katoličkoj teologiji, Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna je njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII.
Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, prethodi joj duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo. Od 13. stoljeća pa nadalje, čitava je kršćanska tradicija jednodušna u vjerovanju u Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).