Prilika za turizam u Baranji

28. ožujka 2017.

Kada je u listopadu prošle godine doajen hrvatskog turizma Selimir Ognjenović primao nagradu Hrvatske turističke zajednice za životno djelo na Danima hrvatskog turizma, u Bolu, pred golemim turističkim auditorijem pozvao je na otkrivanje Slavonije i Baranje, Zagorja, odnosno kontinentalnog dijela Hrvatske.

– Vi mladi koji radite u turizmu i obišli ste svijet, jeste li bili u Slavoniji i Baranji? Sada je vrijeme da se pokrenete, i vi i svi ostali, da i tamo radimo i da ljudi ne odlaze od tamo – kazao je Ognjenović, dodajući poslije kako ne vidi razloga da turistički djelatnici s obale nešto od tih zarađenih eura ostave u Slavoniji i Baranji i tako potaknu razvoj turizma na kontinentu.

Rođeni Bjelovarčanin, koji je praktično čitav svoj radni vijek proveo u turizmu, vlasnik je turoperatora ID Riva tours sa sjedištem u Münchenu. Najviše gostiju iz Njemačke u Hrvatsku dovodi upravo njegova ID Riva. Njemačke goste dovodio je čak i u vrijeme Domovinskog rata, kada su u svijetu objavljivane samo loše vijesti iz Hrvatske. Kada su ga novinari na jednom turističkom sajmu u Njemačkoj 1992. godine pitali što radi Hrvatska uopće na turističkom sajmu kada tamo bijesni rat, odgovorio im je kako želi u Hrvatsku pozvati svoga prvoga gosta, kako bi potom mogao doći i drugi, treći… Bez prvoga gosta neće doći ni možda milijuni gostiju koje zaslužuje ta predivna europska zemlja na Mediteranu. Bila je to legendarna izjava koju je mnogo puta u to vrijeme vrtio CNN. Sličan mukotrpan posao imao je kada je uz političku potporu Ivana Jakovčića, s još nekoliko također poznatih turističkih djelatnika, među kojima je Veljko Ostojić, pa i tada “mladac” Darko Lorencin (obojica su poslije bila ministri turizma), kretao u razvoj turizma u unutrašnjosti Istre. Sada je jasno kako je taj projekt u Istri itekako uspio.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Odnedavno je Ognjenović u mirovini. Vođenje ID Riva toursa prepustio je menadžerima, a on je i dalje dobrim dijelom u poslu, ali s jednim važnim osobnim ciljem za koji, kako kaže, sada ima vremena – da podigne turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske i njemačke goste dovodi u – Slavoniju. Upravo iskustvo stečeno u unutrašnjosti Istre, drži Ognjenović, predstavlja put kojim se treba graditi turizam u Slavoniji, Baranji, zapadnom Srijemu i općenito kontinentalnom dijelu Hrvatske.

– Sada je pravi trenutak. Kada ako ne sada? Dok se o Hrvatskoj priča u superlativima, kada nam u turizmu dobro ide, poručujem da nismo još sve napravili. Pred nama je još mnogo posla. Nije dovoljno imati dva mjeseca godišnje pretrpanu obalu Jadrana. Turizam moramo prilagoditi nama, iskoristiti ga kako bi naši domaći ljudi od njega dobro živjeli. Jer ako domaćini nisu sretni, ne mogu biti zadovoljni ni njihovi gosti. Sada je vrijeme za Slavoniju – kazao nam je Ognjenović u jednom od brojnih razgovora koje smo vodili u protekla dva mjeseca.

Istaknuo je kako želi svoje bogato iskustvo u turističkom radu iskoristiti kako bi pomogao u podizanju turizma u Slavoniji. Namjera mu je već u rujnu ove godine dovesti prvu grupu gostiju iz Njemačke, a potom, od iduće godine, po tisuću Nijemaca godišnje. I na tom projektu Slavonija, kako ga naziva, već neko vrijeme intenzivno radi.

Ognjenović je jesenas u Slavoniju i Baranju doveo na nekoliko dana nekoliko desetaka kapetana brodova za krstarenja s Jadrana. Kaže kako su bili oduševljeni.

– Oni su već zaraženi Slavonijom. To su oduševljenje prenijeli i drugima, tako da su već i njihove supruge bile u Slavoniji, u Bizovačkim toplicama – priča Ognjenović.

– Imam izvrsne dojmove nakon posjete Ivici i Marici u Karancu. Kod tih ljudi vidi se mašta, ljubav i želja da se napravi nešto dobro. Također i u Didinom konaku, u Kopačkom ritu, ili u restoranu Josić. Oduševljen sam ne samo ambijentom, nego i ljudima koji tamo rade. Restoran Josić je vrhunski, dobro pamtim voditelja restorana – Nebojšu. Tamburaše koji su tamo svirali odmah sam angažirao te su nastupili na turističkom sajmu u Münchenu u veljači, gdje smo također promovirali i ponudu kontinentalnog dijela Hrvatske. Do sada su na štandu Rive na tom sajmu uvijek nastupale klape, a sada prvi put i slavonski tamburaši. I to je jedna poruka. Želim da se govori o Slavoniji, i ja o njoj ne prestajem pričati, jer Slavoniji su danas potrebni “prenosnici klice interesa” – kaže nam Ognjenović.

Ističe kako uporno ponavlja menadžerima velikih turističkih kompleksa na Jadranu da moraju i sami pomoći razvoju turizma na kontinentu. Za početak bilo bi dobro da, navodi primjer, najbolje svoje djelatnike nagrade s nekoliko dana odmora u Slavoniji. Pojašnjava to tvrdnjom kako Slavoniju ne poznaju ni ljudi u Hrvatskoj.

Šetnica bijelog lopoča

Ognjenović je u realizaciji svoga projekta ozbiljno prionuo. Dobrim dijelom zaslužan je što bi se godišnja Akademija studenata turizma od stotinjak sudionika iz svijeta u svibnju trebala umjesto na Jadranu, održati u Vukovaru. Kako bi omogućio razmjenu pozitivnih iskustava početkom travnja organizirano dovodi 40-ak iznajmljivača iz Istre u Slavoniju i Baranju. Kroz medije i izravne kontakte intenzivno potiče njemačke prijevoznike da se uključe u izradu programa za Slavoniju i dovođenje gostiju.

Ističe kako je upravo, kao one 1992. godine za Hrvatsku, ili nekoliko godina kasnije za unutrašnjost Istre, važno da se u Slavoniji učine prvi koraci, počeci su uvijek od prvoga gosta. U razvoj turizma u unutrašnjosti Istre krenulo se iz demografskih razloga, podsjeća Ognjenović, vidjevši tu veliku sličnost s današnjom Slavonijom.

Prisjeća se kako je taj projekt u Istri i za njega bio veliko iskušenje. Kaže kako je te 1996. godine jedva pronašao deset kuća koje se mogu iznajmiti gostima iz Njemačke, kako bi ih stavio u prospekt. U početku je bilo i mnogo otpora promoviranja unutrašnjosti Istre i to s istarske obale. Ističe kako je svjedok da Istranima u unutrašnjosti nije bilo lako. Kamate na kredite bile su od 15 do 18 posto.

buša2

– Neće biti lako ni ljudima u Slavoniji. No, važno je uvijek znati da turizam neće razviti država, niti institucije, nego ljudi, pojedinci. Turizam je prodaja – proizvoda ili usluga. U seoskom turizmu u Slavoniji nitko ne treba očekivati da će se obogatiti. Turizam će ljudima omogućiti da bolje žive od prodaje svojih proizvoda i usluga. Obitelj koja se dobro organizira, a u Istri sada imamo mnogo takvih primjera, moći će imati solidne prihode radeći kod svoje kuće, razvijajući vlastito imanje. Turizam tim ljudima može omogućiti da ostaju svoji na svome, u svojoj Slavoniji – ističe Ognjenović.

 

I.M./G.S

 

Website Apps