Otvaranjem izložbe “Zajedno do ljepše i bogatije ljetne pozornice”, predstavljanjem projekata Hologramska baka i Walking bike – faza 1 obilježen je prvi rođendan Etnološkog centra baranjske baštine, jednog od rijetkih objekata takve vrste, koji su u godinu dana posjetila 5432 posjetitelja.

– Broj posjetitelja je dokazao njegovu vrijednost. Od spomenutog broja posjetitelja više od 1000 osoba nije iz Baranje, a svi redom njime su oduševljeni – istaknuo je Matej Perkušić, direktor Turističke zajednice Baranje, koja upravlja ECBB-om. Osim broja posjetitelja važan su pokazatelj dobre investicije i brojne aktivnosti i događaji održani u Centru. Zabilježili su 42 događaja, od kojih su neki bili višednevni.

Izložbe i predavanja

– Tome treba dodati 12 izložbi te 13 predavanja razne tematike. Etnološki centar je postao drugi dom brojnim udrugama, koje u njemu mogu prezentirati aktivnosti. On je pravi mali poligon koji upotpunjuje i pojačava kulturnu, gospodarsku i turističku ponudu grada – rekao je Perkušić, dodavši kako je u izradi projekta i osmišljavanju sadržaja sudjelovalo mnogo ljudi, kako onih iz gradske uprave tako i iz Baranjske razvojne agencije, odnosno TZ-a Baranje. Gradonačelnik Ivan Doboš podsjetio je kako je u prve tri godine, od početka rada Etnološkog centra baranjske baštine, planirano 5000 posjeta, ali je gotovo polovina tog broja ostvarena u samo nešto više od mjesec dana rada, a premašena još uoči prve obljetnice.

Podsjetimo, izgradnja ECBB-a stajala je 8,9 milijuna kuna, uglavnom osiguranih iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013. godine. Od ukupnog iznosa iz gradskog proračuna izdvojeno je približno 320.000 kuna. Ideja o osnivanju Etnološkog centra baranjske baštine rodila se još 2009., između ostaloga i stoga što se tih godina udruga Hrvatska žena našla u situaciji da nije imala gdje izložiti svoje eksponate, kojih je bilo doista mnogo. Tijekom gradnje adaptirane su prednje prostorije postojeće kuće, na koje su dograđene potkrovne prostorije, kao i one u njezinu produžetku. U prednjem dvorištu izgrađen je veliki čardak, koji služi kao sanitarni čvor i prostor za skladištenje. Tu je i bunar, tipičan za baranjska dvorišta. U stražnjem je dvorištu posađeno mnoštvo medonosnog bilja i drveća, između kojeg prolaze staze od cigle, također po uzoru na tipična baranjska dvorišta, a u čijem se najudaljenijem dijelu nalazi paviljon s pozornicom i približno 120 mjesta za sjedenje.

Baranja u malom

U sklopu Centra stalni je postav materijalne i nematerijalne kulturne baštine etničkih skupina na prostoru Baranje od kraja 19. do sredine 20. stoljeća. U pravom smislu predstavlja Baranju u malom. To, uostalom, ističe i hologramska baka, nabavljena u okviru projekta Hologramska baka u Etnološkom centru baranjske baštine, vrijednog približno 200.000 kuna, koji su istim iznosima sufinancirali Hrvatska turistička zajednica i Grad Beli Manastir.

– Javili smo se na javni poziv HTZ-a i nominirali nabavu holograma kao dodatne turističke atrakcije u Etnološkom centru. Riječ je o virtualnoj snaši (točnije, više njih) u tradicijskoj baranjskoj nošnji koja će dočekivati goste i pričati im priče o Etnološkom centru te povijesnoj baštini cjelokupne multikulturne Baranje – kaže Perkušić, napominjući kako je to jedan od rijetkih holograma u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Za početak, snaše su relativno malene, ali je ostavljena mogućnost nadogradnje…

Ivica GETTO
Website Apps