ARHEOLOŠKO BOGATSTVO BARANJE

27. veljače 2018.

Koliko je Baranja bogato i značajno arheološko nalazište dokaz je nedavna objava u prestižnom časopisu Nature, koji piše o istraživanja vezanima uz prvu pravu europsku civilizaciju koja je imala razvijenu poljoprivredu, stočarstvo, obradu keramike, gradnju kuća i sjedilački način života.

Migracije preko Balkana

U Europu je stigla preko balkanskih područja, uključujući i hrvatske krajeve, s migracijama koje su krenule prije približno 8000 godina. Naime, velika studija, u čijoj je izradi sudjelovalo (među ostalima) i deset hrvatskih znanstvenika, i u kojoj su korišteni uzorci iz devet hrvatskih nalazišta, dokazala je kako je velika razmjena stanovništva išla preko naših krajeva, za što postoje i fizički dokazi. Ljudi koji su došli iz Male Azije poznavali su poljoprivredu, a ovdje su zatekli lovačko-skupljačke zajednice. Trebalo je proći gotovo 2000 godina kako bi naselili cijelu Europu, a tek tri tisuće godina poslije završen je proces miješanja. Za seljenje u Europu koristili su vodene tokove poput dolina Dunava i Drave, a najvjerojatnije su tražili nove obradive površine. Upravo stoga baranjska su nalazišta (dakako, uz vučedolska) bila od ključnog značenja i za objavu nekih donedavno nepoznatih činjenica. Posebice se to odnosi na nalazište Popova zemlja u blizini Belog Manastira.

Međunarodni tim stručnjaka, naime, molekularnom je analizom nekih tamošnjih nalazaka potvrdio, primjerice, najstariji poznati slučaj kuge u Europi, star približno 4700 godina. Nije se, doduše, radilo o pandemiji, a struka tvrdi kako postoji mogućnost da je stanovnici čak nisu ni primijetili. Utvrđeno je kako je njome bio zaražen čovjek pronađen u uobičajenoj grobnici, što kazuje da njegovi bližnji nisu bili svjesni bolesti. Na taj je način dokazano kako kuga u Europu nije stigla u srednjem vijeku, već mnogo ranije – sa stepskim narodima i to preko naših područja.

Popova zemlja

Podsjetimo, Glas Slavonije još je u travnju 2015. godine pisao o Popovoj zemlji kao o vrlo važnom arheološkom nalazištu, koje je otvoreno zbog gradnje koridora 5c. Arheološki radovi tamo su počeli u rujnu 2014. godine, obavljala ih je splitska tvrtka Kaducej, uz nadzor osječkog Konzervatorskog odjela. Uz splitsku tvrtku, nositelj cijelog projekta bio je zagrebački Geoarheo. Arheologica Dženi Los tvrdila je tada kako postoji nekoliko važnih nalazaka s ovog lokaliteta.

– U gornjim slojevima pronađene su dvije rimske peći za proizvodnju opeke koje datiraju s kraja drugog i početka trećeg stoljeća poslije Krista – rekla je, objašnjavajući kako su ovo prve rimske peći takvih dimenzija pronađene u Baranji.

I dok su se ostatci koji datiraju iz rimskog vremena nalazili na prvoj hodnoj površini, ispod humusa, nešto dublje arheolozi su pronašli nalaze iz neolitičkog razdoblja – starčevačke kulture s prijelazom na sopotsku, iz vremena od približno 4000 godina prije Krista.

– Tamo smo pronašli 27 objekata koje su ljudi koristili za život. Sukladno tadašnjim običajima, u svakom od njih pronađeni su i grobovi s kosturima. Svi su bili u zgrčenom položaju, položeni na bok – kazala je Los, naglašavajući kako tada nije bilo groblja, već su ljudi na neki način nastavili živjeti sa svojim pokojnicima. Ukupno su pronašli 30 takvih grobova, a poslije se ispostavilo da je u jedan od njih pokopan čovjek zaražen kugom. Tadašnje naselje prostiralo se na 14.000 četvornih metara, što je, za ono vrijeme, bilo prilično veliko. Pronađeno je i mnogo predmeta od keramike, ali i razni koštani predmeti, poput igle za šivanje, te dijelovi žrvnja i žrtvenika na malim nogicama…

Ivica GETTO

Warning: Missing argument 2 for wpdb::prepare(), called in /home/bolnicah/public_html/demo/wp-content/plugins/skysa-weather-for-us-widget/skysa-required/output.php on line 68 and defined in /home/bolnicah/public_html/demo/wp-includes/wp-db.php on line 1198
Website Apps