Premda novca iz raznih domaćih i EU fondova (i kroz različite mjere) namijenjenih za potporu tradicionalnim proizvođačima, prije svega onima koji su bazirani na proizvodnju suhomesnatih proizvoda te onima blisko vezanima uz njih, ima u dovoljnim količinama, primijećeno je kako se sredstva prilično slabo koriste.

Lepeza potpora

Upravo stoga je udruga Baranjski kulen, u suradnji s Upravnim odjelom za poljoprivredu Osječko-baranjske županije i LAG-om Baranja, u novoj beljskoj vinariji jučer organizirala radionicu na temu mogućnosti povlačenja novca potrebnog proizvođačima domaćih proizvoda, u ovom slučaju kulenarima. O županijskim potporama i mnoštvu mjera govorila je Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije, naglašavajući kako postoji cijela lepeza potpora za predstavljanje proizvoda, umjetno osjemenjivanje, utvrđivanje kvalitete proizvoda i sličnih, te onih najnovijih, koje pomažu pri nabavi grla.

– Imam osjećaj da naši poljoprivrednici u Osječko-baranjskoj županiji ne znaju za te mjere, pa stoga pripremamo letak u kojemu će svaka mjera biti opisana – ističe Wendling. Naglašava i kako je na području županije puno proizvođača, ali ih je jako malo registrirano. S tim se složio i Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen i direktor beljske Baranjke, mjesta “rođenja” beljskog Baranjskog kulena. Kaže kako se kroz brojne mjere, kako lokalne, tako i one s viših razina, može pomoći proizvođačima, čime se u regiji zadržava novac, ali i sprječava egzodus stanovništva.

– Mjere za cilj imaju olakšati život već registriranim malim proizvođačima, kao i onima koji nisu registrirani, a htjeli bi prijeći u sferu legalnog poslovanja – objašnjava Komlenić.

Kuća kulena

Dodao je kako je u udruzi Baranjski kulen samo deset članova. Voditeljica LAG-a Baranja, Lidija Dabić, nazočne je upoznala s mjerama koje planira LAG Baranja.

– U ovom je trenutku raspisan natječaj za male poljoprivrednike i razvoj malih gospodarstava. Na žalost, na natječaj se još uvijek nitko nije javio. Uskoro će izaći natječaj namijenjen upravo proizvođačima kulena, kroz koji se može nabavljati oprema, vozila i slično, kako za fizičke osobe, tako i za proizvodne skupine – kaže Dabić. Upozorava kako je uvjet da se po provedbi projekta korisnici sredstava moraju registrirati kao proizvođači kulena. Dodala je kako na nacionalnoj razini postoji mnogo više (izdašnijih) mjera, potrebnih za početak ozbiljnijih projekata, ali se na prošli natječaj javilo samo 15 zainteresiranih iz cijele Hrvatske. Direktorica Baranjske razvojne agencije grada Belog Manastira (BARA), Milica Milosavljević, baranjske je proizvođače kulena upoznala s trenutačno otvorenim natječajima, kako domaćim, tako i onima na EU razini. Naglasila je kako su proizvođačima na raspolaganju velika sredstva, te kako će u bliskoj budućnosti natječaja biti još. Pročelnica resornog belomanastirskog gradskog odjela, Kornelija Pacanović-Zvečevac, nazočne je upoznala s jednim od projekata Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima (Intervencijski plan). Riječ je o izgradnji Kuće baranjskog kulena u Branjinom Vrhu, planiranoj kako bi mali proizvođači kulen mogli proizvoditi u certificiranim uvjetima, proizvodnju prikazivali turistima i odmah im omogućili degustaciju odnosno kupnju, a istovremeno bi proizvodili za tržište.

Ivica GETTO
Website Apps