Na sjednici Vlade Republike Hrvatske prihvaćen je Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu, koji je upućen Saboru u proceduru donošenja. Kako ističe ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić, stoljetnu tradiciju lovstva, broj divljači koji danas imamo, kao i raznolikost flore i faune u šumama, treba zahvaliti, između ostalog, i lovačkim društvima koja se savjesno i predano brinu o više od tisuću lovišta u Hrvatskoj.

– No, svi zajedno moramo voditi brigu i o onoj divljači koja pravi određenu materijalnu štetu na javnoj i privatnoj imovini. Ovaj propis omogućava optimalno rješenje problema divljači u svrhu zaštite ljudi i imovine uz maksimalnu zaštitu populacije divljači i racionalno gospodarenje resursima koje imamo. Decentralizacija nadzora i upravljanja lovištima koja je zakonom predložena omogućit će bolje upravljanje, koje će biti usklađeno sa stanjem i potrebama određenog područja – rekao je, dodavši kako se novopredloženim zakonskim rješenjima stvaraju pretpostavke za uvođenje više reda u lovstvu. Dio cijele priče odnosi se na velikog vranca (Phalacrocorax carbo sinensis), u narodu poznatijeg kao kormorana, koji bi trebao biti uvršten na popis vrsta koje se smatraju divljači.

– Zbog lakše, cjelovitije i brže provedbe zakona u dijelu sprječavanja šteta na divljači i šteta od divljači na poljoprivrednim kulturama, jedinicama regionalne samouprave prijedlogom zakona osigurano je nekoliko mogućnosti. Neke od njih su rješenjem zabraniti lov pojedine vrste divljači, dopustiti provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrjela, donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu te donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedinih ptica radi sprječavanja ozbiljne štete na ribnjacima i vodama – ističe Tolušić. Napominje kako dosadašnje zakonsko rješenje nije na zadovoljavajući način reguliralo problematiku te naravi, što je, i radi neujednačene sudske prakse, u pravilu rezultiralo dugotrajnim sudskim procesima koji su za posljedicu imali blokadu i likvidaciju lovačkih udruga. Prijedlogom Zakona o lovstvu zadovoljni su u Zajednici športsko-ribolovnih udruga Baranje.

– Kormorani dnevno pojedu šestotinjak grama ribe, što je velika šteta. Ako budu uvršteni u lovnu divljač, konačno ćemo saznati i broj populacije, koji još uvijek nije utvrđen – kaže predsjednik Zajednice športsko-ribolovnih udruga Baranje, Anđelko Martinčević, dodajući kako se brojke kreću od 10.000 do 20.000 komada, ovisno o onima koji ih interpretiraju. Podsjeća kako je diljem Europske unije dopušten odstrjel kormorana, što je na ovim prostorima zabilježeno još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kada su nagrađivani bili ljudi koji su na uvid donijeli kormoranov kljun. Praksa nagrađivanja nastavila se i za vrijeme bivše države, do osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je kormoran postao zaštićena vrsta.

Ivica GETTO

 

Website Apps