SVE VIŠE BLOKIRANIH OBRTNIKA

10. lipnja 2018.

Razni parafiskalni (i ostali) nameti, nelojalna konkurencija, ekspanzija trgovačkih centara, porezna opterećenja i, možda najviše, rad na crno samo su neki od problema koji muče baranjske, kao i sve ostale, obrtnike. Već duže se, naime, priča kako bi se vrlo lako moglo dogoditi da obrtništvo doživi potpunu propast. Tomu u prilog ide činjenica kako je posljednjih godina, na državnoj razini, zatvoreno na tisuće obrta, što znači da je zatvoreno dvostruko više radnih mjesta.

Teret brutoplaća

– U ovom trenutku u Baranji je 400-tinjak obrtnika. Od početka godine do svibnja bilježimo povećanje broja obrta od 2 posto, što je minorno prema onom što smo prijašnjih godina izgubili – priča Milan Nikšić, predsjednik Udruženja obrtnika Baranje, napominjući kako se već godinama ne bilježi veća ekspanzija otvaranja obrta. Od svih spomenutih problema Nikšić izdvaja rad na crno, koji guši registrirane obrtnike.

– Neki su kolege zatvorili obrt i nastavili raditi, što nije slučaj samo u Baranji. Jedan od osnovnih razloga zašto su se odlučili na takav korak jest velik teret brutoplaća – kaže, objašnjavajući kako su nadležnim instancama predloženi modeli čijom bi primjenom došlo do određenog rasterećenja i porasta netoplaće, ali je za sada još uvijek sve po starom. Ako njihov prijedlog i bude prihvaćen, trebat će vremena do početka primjene novog načina obračuna plaća. No ima i onih koji su svojdobno kod obrtnika bili zaposleni, dali otkaz ili prestali raditi zbog nekih drugih razloga te nastavili “privatnu praksu na crno”, čemu bi na kraj trebale stati institucije.

Nikšić smatra da obrtnike izravno pogađa i to što su komunalne tvrtke odavno izišle iz svojih okvira.

– Komunalne tvrtke ne bave se samo svojim osnovnim, kor, biznisom nego i obavljaju poslove koji mogu biti proslijeđeni obrtnicima. Zašto bi, primjerice, vodovodi izgrađivali priključke kada im je osnovni posao distribucija vode – pita se Mikšić, dodajući kako sličnih primjera ima još mnogo te kako ima saznanja da Hrvatskoj ova situacija ne ide u prilog jer iz Europske unije upravo stoga pristižu note i dobivamo packe. Objašnjava kako su komunalne tvrtke na taj način postale nelojalna konkurencija. Istovremeno su, nastavlja, generatori nelikvidnosti i neučinkovitosti, što naziva potpuno krivim smjerom.

Plaćaju građani

– Nema stvaranja nove vrijednosti, kako bi trebalo biti, a poseban je problem što nečiju neučinkovitost plaćaju građani kroz veće naknade. Troškovi rastu građanima, umjesto da se sve spusti u realni sektor – zaključuje. Zbog svega navedenoga, ali i mnogo drugih razloga, kaže, sve je više obrtnika u skupini blokiranih i teško spajaju kraj s krajem. Tvrdi kako u društvu obrtnike ne percipiraju kao ljude koji stvaraju novostvorenu vrijednost te kako se mnogi odlučuju na otvaranje j.d.o.o., koji poslove obavlja za manje novca, ali ne jamče za njega poput obrtnika, koji to čine svom svojom imovinom. Većina baranjskih obrtnika ističe i kako je, primjerice, činjenica da nakon otvaranja obrta u obiteljskom domu rapidno raste komunalna naknada i sva ostala davanja još jedan od razloga zbog koji se sve više obrta zatvara, a novih nema. Mišljenja su da su zbog svega obrtnici izgubili svoj dignitet, čemu se mora stati na kraj. Dodaju kako nisu u sinergiji s (većinom) jedinica lokalne samouprave pa ne mogu ni sudjelovati u odlukama.

– Da je kojim slučajem drukčije, vjerujem da bi nas bilo mnogo više i da bi velikom dijelu Baranjaca bilo bolje – ističu baranjski obrtnici.

Ivica GETTO
Website Apps