Groblja su svojevrsna povijesna baština sela i gradova.

Mnoga od njih čine i turističke destinacije, poput varaždinskog groblja, zagrebačkog Mirogoja i sličnih. Svako od njih priča neku svoju priču, a i narodna mudrost kaže kako oni koji zaboravljaju prošlost nemaju ništa ni od budućnosti. Na žalost, malo je pisanih tragova o belomanastirskim grobljima (katoličkom i pravoslavnom).

Image result for GROBLJE BELI MANASTIR

 Osobno nisam istraživao povijest dvaju belomanastirskih groblja, a, koliko znam, pisanog materijala o njima nema ili ga je malo. Vjerojatno nešto postoji u crkvenim arhivima – priča belomanastirski povjesničar Davorin Taslidžić, napominjući kako pouzdano može reći da je katoličko groblje na današnje mjesto prebačeno prije stotinjak godina, u razdoblju uoči ili u vrijeme Prvog svjetskog rata. Potvrda toj tvrdnji natpisi su na najstarijim nadgrobnim spomenicima na današnjem katoličkom groblju, koji datiraju s početkom 20. stoljeća. No moguće je kako je današnja lokacija katoličkog groblja treća. Kako stoji na internetskim stranicama Župe svetog Martina, još 1774., prigodom blagoslova crkve svetog Martina, izdvojeno je zemljište za (tada) novo groblje, budući da se staro nalazilo oko crkve, što je bilo nezgodno… Kako bilo da bilo, trenutačna lokacija katoličkog groblja ima svoju stoljetnu priču, a kako bi ona bila još “čitljivija”, pobrinuli su se u Baranjskoj čistoći.

Image result for GROBLJE BELI MANASTIR
– Nova aktivnost Baranjske čistoće usmjerena je na znatno ulaganje radi uređenja groblja kojima upravljamo i njihova održavanja. Sve je počelo opsežnim administrativnim uređenjem, odlascima u Ministarstvo uprave odnosno urede državne uprave, a sve s ciljem kako bi se cjelokupna djelatnost obavljala prema zakonu, što neko vrijeme baš i nije bio slučaj – priča Damir Paulić, direktor Baranjske čistoće. Paulić napominje kako je, nakon svih spomenutih priprema, započeo projekt Uređeno i uredno, kojim žele postići višu razinu uređenosti groblja.
– Projekt podrazumijeva brojne zahvate, popravke, izgradnje i uređenja, što se nije provodilo godinama. Aktivnosti će se provoditi kontinuirano, po fazama, a odnosi se na sva groblja kojima Baranjska čistoća upravlja.

Povijesna baština

U prvoj fazi postavili smo projektni zadatak koji bi trebao biti realiziran najkasnije do blagdana Svih svetih – priča Paulić, objašnjavajući kako su zadatak nazvali Povratak iz zaborava te kako njime žele izgraditi mrežu staza kojima će iz zaborava i tihe devastacije izvući spomenike te križeve na grobljima koji su nepravedno zapušteni i odbačeni. Do nekih od njih, naime, u ovom se trenutku ne može ni doći ili su teško vidljivi, a zasigurno su dio povijesne baštine, kako jedinog baranjskog grada tako i njegovih prigradskih naselja.
– Radi se o izgradnji mreže staza na groblju, kojima će biti povezana sva spomen-obilježja i križevi. Na katoličkom groblju, primjerice, gdje su radovi u tijeku, ima ih pet, ali njihov obilazak nije moguć zbog nepostojanja staza odnosno zbog raznih prepreka. U sklopu tog projektnog zadatka bit će izgrađen i novi plato, na kojem će biti postavljen novi zdenac – kaže, dodajući kako je riječ o prioritetnom zahvatu jer je taj dio groblja najfrekventniji, zbog toga što se tamo nalazi voda i pomagala. Zauvijek će, nastavlja, maknuti neuglednu slavinu za vodu kao i neprimjerene ugažene blatne staze u tom dijelu, koji tako izgleda već 30 godina. U cijeli su projekt uključeni i predstavnici vjerskih zajednica s područja Belog Manastira.

– Primjerice, dogovorili smo poseban blagoslov nakon završetka ove mreže i izvlačenja križeva iz zaborava i napuštenosti, čime ćemo im vratiti važnost i poštovanje, što se posebice odnosi na križeve iz 1902. i 1908. godine – kaže Paulić. Ističe kako su groblja od velikog značenja za zajednicu, jer se radi o mjestu koje nas podsjeća na obitelji te mjestu spokoja, ali i obilježju kulturno-povijesne baštine.

Ivica Getto
Website Apps