Prema podacima s agroklimatskih stanica (na području Osječko-baranjske županije ih je sedam), količina ovogodišnjih oborina gotovo je pet puta manja od višegodišnjeg prosjeka. Osim poljoprivrednika, ovaj podatak zabrinjava i vatrogasce. Djelatnici belomanastirske Javne profesionalne vatrogasne postrojbe, naime, na požarišta su ove godine odlazili više puta nego cijele prošle godine.
– U nepuna tri mjeseca na području Vatrogasne zajednice Baranje (bez općine Bilje, nap. a.) imali smo 70-ak požarnih intervencija. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 20-ak, a cijele 2018. godine 59 – upozorava zamjenik zapovjednika JPVP-a Beli Manastir, Daniel Časar, ističući kako je najveći broj požara izbio na otvorenom prostoru. Kao glavni uzrok navodi ljudsku nepažnju pri spaljivanju biljnog otpada.
– Spaljivanje biljnog otpada najčešće nadzire jedna osoba, što je daleko od pravog i propisanog nadzora. Vatra, potpomognuta vjetrom, brzo se širi, izmiče kontroli i prijeti. Tada su, obično, neophodne vatrogasne intervencije – kaže Časar, apelirajući na fizičke i pravne osobe da prije spaljivanja biljnog otpada o tome obavijeste komunalnog redara. Obavijest o spaljivanju moraju imati još i nadležni DVD te Centar 112. Tek u posljednje vrijeme, dodaje, kada su požari na otvorenom prostoru postali skoro svakodnevna pojava, učestaliji su telefonski pozivi u JPVP koji za cilj imaju obavijestiti o planiranom spaljivanju.
– Sve upućujemo na komunalnog redara te na ostale korake koje je nužno poduzeti uoči spaljivanja – ističe Časar.
Na sreću, tijekom ove i protekle godine od požara na otvorenom zabilježene su tek sporadične (materijalne) štete, ali izlazak vatrogasaca na teren ni u kom slučaju nije jeftin. Cijene vatrogasnih intervencija JPVP-a kreću se od 3500 do 15.000 i više kuna. Sat rada navalnog vozila je, primjerice, 600 kuna, sat rada vatrogasca je 90 kuna, prijeđeni kilometar stoji 15 kuna, a svemu treba dodati i sredstva za gašenje požara. Treba podsjetiti i na nedavne požare koji su u svega nekoliko sati planuli u prigradskom naselju Šećerani. Jedan je buknuo u napuštenoj i devastiranoj prostoriji bivšeg društvenog doma, a dva na otvorenom prostoru. Intervencijom belomanastirskih i vatrogasaca iz Branjinog Vrha oba su na vrijeme ugašena, a budući da su se sva tri dogodila u redijusu od samo jednog kilometra, sumnja se da su potpaljeni namjerno. Kako saznajemo, istraga još uvijek traje. Posljednji požar na otvorenoj površini dogodio se 27. ožujka. Požar je zahvatio suho raslinje u okolici Šumarine, a gasili su ga pripadnici JPVP-a i DVD-a Beli Manastir, koji su na teren izašli s dva navalna vozila. Kako izgleda paljenje biljnog otpada i suhog raslinja te kojom se brzinom vatra širi najbolje se moglo vidjeti nedavno, kada su raslinje odnosno trsku palili vatrogasci i, dakako, požar nadzirali te o njemu obavijestili relevantne ustanove, institucije i javnost.