Povećanje broja degustacija, praćenje vinskih događanja diljem Jadrana, zajednički nastup na inozemnom tržištu i omasovljivanje članstva, dio je zadataka koje su si za ovu godinu zadali članovi udruge Graševina Croatica, koja je jučer u starom beljskom podrumu u Kneževim Vinogradima održala redovitu godišnju skupštinu. th_f5e7e2a0ef02693d2c7e0b1f9b541d05_udruga_grasevina_croatica75

O prošlogodišnjem radu i planovima za tekuću godinu govorio je predsjednik Udruge, Vlado Krauthaker, posebno naglasivši kako je važno izboriti se za plasman vina (graševine) u takozvane treće zemlje (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora) te nastaviti s kontinuiranim izvozom u EU, posebice Poljsku. Govorivši o zajedništvu, napomenuo je kako udruga “kontrolira” približno 5.000 hektara vinograda (koji su u vlasništvu tvrtki i privatnika članova udruge), ali je nužno omasoviti članstvo, budući da se samo zajedničkim nastupom mogu aplicirati projekti prema međunarodnim fondovima te ostvariti veći izvoz.kvalitetno-mjesano-vino-grasevina-souvignon-zeleni-silvanac-slika-17160439

– Prošlogodišnji izvoz vina u odnosu na izvoz prehrambenih proizvoda dostigao je 85 posto, a cilj nam je da se izvozi ove godine izjednače – istaknuo je Đuro Horvat iz Agrokora, napomenuvši kako je za mjerilo uzeo vrijednost robe.

Mladen Papak iz Iločkih podruma ustvrdio je kako je put kojim ide Graševina Croatica ispravan.

– Počeli smo stidljivo, a sada smo sve agresivniji, što je pokazao i posjet Poljskoj. Moramo krenuti u Dalmaciju i zemlje u regiji. Teško je predvidjeti rezultate, ali se nadam uspjehu – rekao je Papak, naglasivši kako su graševine u Slavoniji, Baranji i Srijemu izuzetno kvalitetne. I on je detektirao problem relativno malog broja članova udruge, što se odnosi na male vinogradare. Zaključio je kako će svi koji se uključe u udrugu osjetiti pozitivan efekt. S njim se slaže i Baldo Matić, savjetnik za proizvodnju vina u Agrokoru.

– Cilj je zajedništvo. Kada smo prije tri godine krenuli u okupljanje proizvođača graševine, sorte koja je, uz malvaziju, lokomotiva bijelih vina u RH, zapravo smo se pripremali za EU jer je zajednički nastup lakši – istaknuo je Matić, dodavši kako mali vinari za sada nisu prepozanli ono što se kroz udruge i klastere može učiniti, posebice kada je o izvozu i nominiranju projekata riječ.

– Doći će vrijeme kada će se i oni pridružiti jer nema efekta ako samo Belje i Iločki podrumi, primjerice, odrađuju posao – naglasio je Matić. Ivica Getto

Previous Post
«
Website Apps