PEPELNICA

5. ožujka 2014.

Pepelnicom ili Čistom srijedom počinje ovogodišnja korizma. Uskrs ćemo svetkovati 20.travnja, a do tada nas čekaju odricanje, dobra djela i duhovna priprema za najveći kršćanski blagdan.Na svetim se misama u župnim crkvama na Pepelnicu obavlja tradicionalni obred pepeljenja


Obred pepeljenja je “pod misom”, poslije Evanđelja i homilije, usred otajstva euharistijske službe. Svećenik uvodnim riječima poziva prisutne na molitvu, a zatim u ime sabrane zajednice predmoli: “Bože, ti si na poniženje sažaljiv, na obraćenje milostiv. Prikloni se dobrostivo našim molitvama i izlij svoj blagoslov na sve koji danas primaju pepeo. Daj da po korizmenoj obnovi kršćanskog života čiste duše proslave vazmeno otajstvo tvoga Sina.” – Tad poškropi pepeo blagoslovljenom vodom.
Pepeo je običan, od spaljenog drveta, ili, ako je to moguće, od (palminih, maslinovih ili drugih) grančica koje su bile blagoslovljene prethodne godine na Cvjetnicu. Time se hoće izreći kontinuitet metanoje (obraćenja). Svećenik zatim svakom vjerniku stavlja malo pepela na glavu ili čelo uz poziv: “Obratite se i vjerujte Evanđelju!” ili drugačijim pozivom: “Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti.” Prva rečenica je Isusov poziv iz njegova nastupnog, programatskog Govora na gori. Druga je mnogo starija, iz knjige Postanka, s asocijacijom i aluzijom na izgon praroditelja iz raja.

KORIZMA KROZ POVIJEST

U davnini je u Crkvi postojao običaj da se 2 ili tri dana neposredno prije uskrsnog bdijenja posti. Taj je post uskoro proširen na čitavu sedmicu kako nam svjedoči dokument “Didascalia apostolorum” iz 3. stoljeća: “Nakon ponedjeljka, kroz vazmene dane postite i ne jedite ništa osim kruha, soli i vode, sve do devete ure u četvrtak”.
Ovaj preduskrsni post, proširen na 40 dana, proširio se po čitavoj Crkvi vjerojatno još u 4. stoljeću. Neovisno o ovom, pojavio se 40-dnevni post u Egiptu.U Rimu je u počecima korizma trajala tjedan dana. Negdje između 354. i 384. godine pojavljuje se u Rimu 40-dnevni post koji je započinjao na 1. korizmenu nedjelju, a završavao na Veliki četvrtak. To je bio korizmeni post za razliku od posta na Veliki petak i subotu koji se zvao vazmeni post. U 6. stoljeću su korizmi dodani i dani od srijede do 1. korizmene nedjelje. Zašto? Javni pokornici odrješenje za grijehe dobivali su na Veliki četvrtak. Stoga su tijekom cijele korizme postili. Na početku posta posipali su se pepelom u znak pokore. Budući da na 1. korizmenu nedjelju to nije bilo moguće (jer se nedjeljom ne vrši pokora!), posipali su se pepelom u srijedu. Zašto baš u srijedu? Jer je u davnini misa bila samo srijedom, petkom i nedjeljom. Tako je za javne pokornike korizma počinjala u srijedu prije 1. korizmene nedjelje. Ubrzo su tu praksu prihvatili i ostali vjernici. Kasnije su tu praksu crkveni Oci protumačili na slijedeći način: budući da korizmeni post treba trajati 40 dana, nedostaje onoliko dana koliko je korizmenih nedjelja (jer je nedjeljom zabranjen post!). Dani od Pepelnice do 1. korizmene nedjelje te Veliki petak i Velika subota ponovno daju 40 dana. Papa Grgur II u 8. stoljeću dodaje u korizmi i četvrtak kao dan euharistije tako da je u to vrijeme misa bila srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom. Svagdanja misa uvedena je puno kasnije. Nedjelja Cvjetnica nastaje u 4. stoljeću po uzoru na svečanu procesiju koja se te nedjelje obavljala u Jeruzalemu. U 5. stoljeću te se nedjelje čitala muka po Mateju, a pobožni puk tijekom 7. i 8. stoljeća uvodi i procesiju s palminim granama.

Radio Osijek

Website Apps