Baranja je, statistički gledano, među vodećim destinacijama kada je o razvoja kontinentalnog turizma i povećanju broja gostiju riječ.

U odnosu na 2014., prošle je godine na području pod ingerencijom Turističke zajednice Baranje (Baranja, bez općina Draž i Bilje) zabilježeno povećanje dolazaka i noćenja u prosjeku za 20-ak posto.

– Tendencija povećanja broja noćenja i dolazaka je u cijeloj Hrvatskoj, pa nije zaobiđena ni Baranja. Povećanje od 20-ak posto u prosjeku je sasvim pristojno, ali je riječ o statistici. Doduše, i apsolutne brojke govore o povećanju broja noćenja i dolazaka, međutim mislim da to još nije dovoljno, pa moramo težiti k još više dolazaka i noćenja – stav je Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje, koji ističe kako nastoje organizirati niz novih manifestacija, nominirati različite projekte i, dakako, nastaviti s dosadašnjim aktivnostima. Jedan od najvećih problema je nedostatak smještajnih kapaciteta, budući da su rijetka mjesta na kojima odjednom može prespavati 30-ak gostiju. Isto tako, mišljenja je kako Ministarstvo turizma još uvijek nedovoljno energije i novca ulaže u ova područja. S Perkušićem se djelomično slaže i Daniela Mihaljević, direktorica TZ općine Bilje.

– Stava sam kako je nedovoljno sredstava isplaćeno kroz potpore privatnim iznajmljivačima i seoskim domaćinstvima koja ulažu u razvoj. Isto tako, zbog opće gospodarske situacije ne ulaže se u turističku infrastrukturu, posebice stoga što jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno sredstava za udjele u raznim projektima, gdje su omjeri 80:20 ili čak 50:50 – tvrdi Mihaljević, naglašavajući kako turistička infrastruktura dugo stagnira, a time se kontinent ne razvija brzinom kakvom bi mogao. I TZ općine Bilje statistički bilježi porast broj noćenja, ali osim što je riječ o statistici, Mihaljević naglašava kako su posrijedi turisti u tranzitu, koji prespavaju samo noć ili dvije. Novac, dodaje, osim na noćenje i doručak, ne troše na neke druge sadržaje jer su oni prilično rijetki.

Potpore izostaju kad su najpotrebnije

Tatjana Novačić iz popovačkog OPG-a Novačić kaže kako su potpore vrlo male i nekontinuirane.

– Potpore izostaju kada su najpotrebnije, dakle kada ulaganja počnu. Trebale bi biti konstantne i veće – misli Tatjana Novačić, naglašavajući kako je to drugačije u drugim dijelovima Hrvatske.

Jedan od pionira baranjskog turizma Denis Sklepić, pak, relativno je zadovoljan angažmanom resornog ministarstva, ali stoga što je takva situacija u državi.

– Normalno je da uvijek može više, ali u situaciji u kakvoj je državni proračun moram biti zadovoljan – ističe, napominjući kako se od turizma na Jadranu više zarađuje, pa je, samim time, promocija jača. Činjenica je, poručuje Sklepić, da se znatno više turista odlučuje za more nego za kontinent.

Je li Ministarstvo, na neki način, zaboravilo na kontinent i što čini kako bi pomoglo baranjskim turističkim djelatnicima zapitali smo njegova glasnogovornika Nikolu Petričevića.

– Baranja ima veliki potencijal za razvoj turizma, a na svima nama je da prilike koje nam se pružaju iskoristimo. Veliku priliku vidim u aktivaciji domaćeg tržišta za koje imamo ozbiljne planove. U razgovoru smo i s drugim ministarstvima kako bismo potaknuli domaćeg gosta da tijekom godine češće putuje unutar naše zemlje, i to upravo na kontinent – tvrdi, ističući kako je kontinentalni turizam integralni dio hrvatskog turizma i kao takav je prepoznat u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine, a prema čemu su i koncipirani programi potpora Ministarstva turizma. Naglašava kako ti programi pružaju mogućnost, između ostalog, povoljnijeg sufinanciranja projekata u Baranji, kako bi se stvorile nove i podigla kvaliteta postojećih turističkih ponuda i infrastrukture.

– Pozivam sve da obrate više pozornosti i na programe koji nam se nude iz Europske unije za razvoj destinacija, očuvanje kulturne baštine i druge, ali i programe drugih ministarstava na koje se mogu javiti korisnici u turizmu – kaže Petričević. Upitan što bi turistički djelatnici trebali učiniti kako bi broj gostiju bio veći odgovara kako je važno stalno raditi na stvaranju i unapređivanju ponuda i turističkih proizvoda.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

– Kvalitetan proizvod je početak priče, razlog zbog kojeg će se gosti vraćati, i to je upravo ono na čemu moramo konstantno raditi. Kada se postigne adekvatna razina kvalitete, proizvod je puno lakše promovirati i ukomponirati u cjelokupnu ponudu što može podignuti čitavu destinaciju, ali i potaknuti druga ulaganja – tvrdi. Dodaje kako su iznimno važni i strateški planovi, a jedan je od njih zaživio krajem prošle godine, kada se Hrvatska počela promovirati kao destinacija koja je “puna života”, čime je napravljen pomak od promoviranja Hrvatske kao isključivo mediteranske destinacije.

Trebaju nam rezultati izvan sezone

– Taj koncept daje nam bolju priliku za promoviranje kontinentalnog turizma, ali i pojedinačno niza različitih turističkih proizvoda na kontinentu, od kulture, cikloturizma, gastroturizma i slično. U tom smislu svakako ćemo učiniti sve kako bismo intenzivirali i pojačali promotivne aktivnosti koje mogu dovesti do posebice boljih rezultata za Hrvatsku u razdobljima izvan ljetne sezone – kaže Petričević.

Da se u Baranji dobro radi i da su gosti zadovoljni, misle u Ministarstvu turizma, najbolji pokazatelj je dvoznamenkasti rast noćenja. Nadaju se da će se taj pozitivan trend nastaviti, ali i inicirati turističke djelatnike u Baranji da nastave u pozitivnom ritmu. Ono, pak, čemu se baranjski turistički djelatnici nadaju je ravnopravniji položaj “zelene” u odnosu na “plavu” Hrvatsku. Bez obzira na strategiju, ne mogu se oteti dojmu da se i više pozornosti, kada su nadležne ustanove i institucije u pitanju, poklanja Jadranu.

Ivica GETTO
Website Apps