NOVACA JOŠ IMA

26. rujna 2016.

Dobrim se pokazala ideja o isplati poticaja poljoprivrednicima s područja grada Belog Manastira i prigradskih naselja. U šest mjeseci otkako je raspisan natječaj do današnjeg je dana potpisano 50-ak ugovora s OPG-ovima i fizičkim osobama, a dodijeljeno je približno 260.000 nepovratnih kuna.

Ima još novca

U gradskom je proračunu za ovu godinu osigurano 300.000 kuna, pa gradski oci pozivaju sve zainteresirane da se jave na natječaj kako bi bio isplaćen cjelokupan iznos.

Natječaj je podijeljen u pet mjera, a odnosi se na potpore u plasteničkoj proizvodnji cvijeća, povrća, voća, gljiva i ljekovitog bilja, potom proizvodnju meda, biljnu i stočarsku ekološku te organsku poljoprivrednu proizvodnju. U Gradu žele poticati početnike u primarnim poljoprivrednim djelatnostima te projekte kontrole plodnosti tla na poljoprivrednim gospodarstvima. Kako ističe autor natječaja, dogradonačelnik Zoran Kranjčec, krajnji cilj je razvitak poljoprivrednih grana koje su, u suradnji sa strukom, prepoznali i koje bi mogle donositi određeni profit. Svaka od mjera ima određene uvjete, kao što su površine, podmirena dugovanja prema gradu Belom Manastiru, vlasništvo poljoprivrednih površina i slično, a kroz svaku mjeru točno je određeno za što će potencijalnim korisnicima sredstva biti odobrena. Najveći dio planirano je bilo podijeliti kroz mjeru 1, koja obuhvaća plasteničku proizvodnju. Potpore se kreću od 5000 do 15.000 kuna, a ovo je prvi put da Beli Manastir raspisuje sličan natječaj, osim onog koji je u suradnji sa Županijom svojevremeno raspisan za nasade.

– Do sada smo organizirali četiri ture potpisivanja ugovora i planiramo bar još jednu. Iako su isplate poticaja dobro popraćene u raznim medijima, pojedinci se tek sada raspituju o uvjetima, što jamči da će javljanja na natječaj biti još – kaže Marko Bogatić, dogradonačelnik Belog Manastira, podsjećajući kako svi oni koji budu zakasnili, a zainteresirani su za isplatu poticaja, na red mogu doći i iduće dvije godine. Isplate poticaja u poljoprivredi za područje grada Belog Manastira i prigradskih naselja, naime, planirane su i za 2017. te 2018. godinu, za što će u proračunu također biti osigurano po 300.000 kuna godišnje. Od ukupnog broja prijava, najviše su ih poslali pčelari, s kojima je potpisan i najveći broj ugovora. No, bilo je i onih koji se bave drugim granama poljoprivrede. OPG Bošnjak, primjerice, javio se na natječaj u sklopu mjera potpore u plasteničkoj proizvodnji cvijeća, povrća, voća, gljiva i ljekovitog bilja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

– Presretni smo što smo ostvarili poticaj. Ovo su prva nepovratna sredstva od grada i puno će nam značiti – rekli su nakon potpisivanja ugovora Andrija i Ljubica Bošnjak.

Nabava opreme

Od ukupno 9000 kuna, koliko su dobili poticaja, dio će utrošiti za mijenjanje folije na približno 350 četvornih metara plastenika, dio za zaštitnu mrežu, dok će od dijela kupiti repromaterijal. Kako kažu, već osam godina bave se uzgojem rajčice, začinske paprike, čilija i paprike ajvarice, a sve završava u zimnici bez konzervansa i raznim povrtnim prerađevinama koje prodaju na kućnom pragu u Branjinom Vrhu, ali i diljem Hrvatske odnosno inozemstva, na sajmovima i sličnim manifestacijama. Njihov štand uvijek se može svrstati među one najuređenije i najljepše. Diljem Hrvatske poznati su po različitim, samo njima specifičnim proizvodima, za svaku sezonu ponešto. Ajvari, punjene paprike, dimljene ribe u staklenkama, bundeve u tisuću verzija, pestovi i kečapi, torte od šljiva, domaći pekmezi i sokovi, ušećerene ljubičice, maslačkov med, čokolada s čilijem, likeri… samo su dio njihove bogate ponude izrađene od povrća iz vlastitog uzgoja, samoniklog bilja i slično. Medijsku pozornost privukli su i proizvodnjom želea od vina, a posljednji hit im je bamija, točnije proizvodi od te, za naše podneblje, poprilično nepoznate biljke (mahunarke) koja je jedan od sastavnih dijelova vegetarijanske kuhinje. Zanimljivo ulaganje je i ono Tomislava Tenjeria, koji se na natječaj javio dva puta. Dobio je, stoga, i dvije potpore. Jednu za unaprjeđenje proizvodnje kokošjih jaja, a drugu za pokretanje plasteničke proizvodnje. Pčelari će, pak, poticajna sredstva iskoristiti za nabavu nove opreme, sve u cilju unaprjeđenja proizvodnje.

Ivica GETTO
Previous Post
«
Website Apps