Tekstilna industrija u Belom Manastiru ima poprilično dugu tradiciju. Stariji će se sigurno sjetiti tvornice trikotaže Sutjeska, koja je prvo sjedište imala u Branjinom Vrhu, a potom u Belom Manastiru.

Proizvodnja u njoj nastavljena je nakon mirne reintegracije uz novi naziv tvrtke – Baranjska tekstilna industrija (BTI). No, poput većeg broja baranjskih gospodarskih subjekata, BTI je zatvorio vrata i sada je samo – misaona imenica. Doduše, u belomanastirskoj poslovnoj zoni i nadalje rade tekstilne tvrtke, Benettonovi kooperanti, u kojima je završio dio radne snage iz BTI-ja, ali su mnogi mišljenja kako je zatvaranjem BTI-ja završen dio baranjske tekstilne priče. No, ako sve pođe prema zamislima članova Udruge romskog prijateljstva Luna, Baranjske razvojne agencije (BARA) i čakovečke socijalne zadruge Humana Nova, tekstilna industrija, u ne tako opsežnom obliku kao nekada, možda se vrati u Beli Manastir i priključi se spomenutim kooperantima talijanskog modnog diva. Dakako, smiješi se i nekoliko novih radnih mjesta.

– Da se sve to dogodi, najprije treba biti odobren projekt koji smo poslali na natječaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva – pričaju Duško Kostić, predsjednik Lune i Milica Milosavljević, ravnateljica BARA-e, objašnjavajući kako bi početak cijele priče trebao biti prikupljanje tekstila za reciklažu i njegova prodaja. Riječ je o projektu naziva Poticanje društvenog poduzetništva Roma, čiji je nositelj Luna, a partneri BARA i Humana Nova.

Kontejneri za tekstil

Riječ je o izgradnji privremenog skladišta i nabavljanju 30 kontejnera za tekstilni otpad za koji nije organizirano prikupljanje kao za, primjerice, plastiku, papir, ili neke druge vrste otpada.

– Na ideju su, zapravo, došli u Baranjskoj čistoći, koja se s problemom sakupljanja tekstilnog otpada susreće na terenu. U slučaju da projekt dobije zeleno svjetlo ta tvrtka bi uslužno trebala postaviti kontejnere koje Luna nabavi putem projekta, te njihov sadržaj odvoziti na za to određeno mjesto. BARA bi se trebala pozabaviti izradom poslovnog plana, a Humana Nova edukacijom – kaže Kostić, nastavljajući kako bi, ako sve skupa zaživi i dobije zeleno svjetlo, trebala krenuti i druga faza koja se odnosi na rad u budućem pogonu i izradu gotovih proizvoda, za što će, pak, biti raspisan novi natječaj na državnoj razini. Iako će rezultati nedavno završenog natječaja biti poznati krajem godine, Kostić i Milosavljević su optimisti. Optimizam temelje na činjenicama kako je ovo prvi sličan socijalni projekt rođen u Baranji, te kako je natječajem planirano financiranje 10-ak projekata “teških” približno po 800 tisuća kuna. Novac za projekte osiguran je u budžetu Europskog socijalnog fonda.

Ivica GETTO
Website Apps