NESTAJE DIO BARANJSKE POVIJESTI

12. siječnja 2017.

Zima koja je u tijeku vjerojatno će biti posljednja koju će na baranjskim pustarama, Jasenovcu i Sokolovcu, prezimiti njihovi stanovnici – 20-ak obitelji. Ako sve pođe prema planu, ovogodišnje će se jeseni preseliti u novu zgradu u Kneževim Vinogradima, koja se gradi na izlazu iz ovog mjesta u smjeru Suze i Batine.

Na taj će način još dvije baranjske pustare ostati prazne, a o njima će se sa sjetom pričati. Iako su njihovi sadašnji stanovnici relativno zadovoljni činjenicom da će konačno biti stambeno zbrinuti u uvjetima dostojnim 21. stoljeća, teško se oteti dojmu kako će njihovim iseljavanjem i preseljenjem u Kneževe Vinograde nestati dio baranjske povijesti jer informacije govore kako je u planu rušenje objekata. Konačnu riječ dat će njihov vlasnik – država, no važno je istaknuti kako postoje i neki drugi vjetrovi, koji pušu u smjeru očuvanja pustara i njihove revitalizacije. Nedavno je Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, zajedno s Građevinskim fakultetom te Odjelom za kulturologiju organizirala panel-raspravu pod nazivom “Novi život ili konačan kraj za baranjske pustare?” u sklopu projekta “Povećanje transparentnosti u upravljanju prostornim i vodnim resursima – INTRA WASP” financiranog iz EU-a i Ureda za udruge Vlade RH, čiji je cilj očuvanje pustara i njihove arhitekture, specifične samo za rijetke dijelove Hrvatske i EU-a.

– Ni u kom slučaju nismo za rušenje pustara. Moguće ih je revitalizirati i dati im novu namjenu. Postoje primjeri iz Europe koje bi mogli primijeniti i kod nas. Potenciraju se turistički i uslužni sadržaji, a treba im dodati i proizvodne. Pri tome mislimo na proizvodnju začinske paprike, trščanih ploča… Dakle, pustare bi trebale biti tradicionalno i turistički atraktivne, uz neku dohodovnu vrijednost – objašnjava Dinko Pešić, voditelj Programa ekoturizma i edukacije Zelenih Osijek, naglašavajući kako je sve ostvarivo kroz razne EU projekte. Na taj bi način, dodaje, pustare postale prepoznatljive i vidljivije jer mnogi za pojam pustara nikada nisu čuli.

Primjer Zlatna Greda

Cijelu je priču usporedio s pustarom Zlatna Greda, koja je u cijelosti zaštićena i u kojoj je niknuo Eko centar – Kuća u prirodi, koju su, osim brojnih običnih gostiju, posjetili mnogi državnici, među kojima i članovi engleske kraljevske obitelji. Upravo na primjeru Zlatne Grede izrađena je i procjena inicijalnih ulaganja u obnovu pojedinih objekata u Jasenovcu i Sokolovcu. U akciju su se uključili i studenti Građevinskog fakulteta koji su nekoliko mjeseci ranije radili na projektu revitalizacije osječkog OLT-a, vezano uz industrijsku arhitekturu, nekada ponosa Osijeka, odnosno pronalascima novih namjena za prostore koji trunu, a moguće ih je revitalizirati. Sve su to početni koraci prema konačnom cilju – očuvanju pustara. Slijedi mukotrpan rad, koji bi mogao rezultirati osnivanjem udruge koja bi s jasnim stavovima i projektnim prijedlozima pregovarala s državom i spriječila njihovo rušenje. S njihovim se stavovima slaže i načelnik općine Kneževi Vinogradi, Deneš Šoja.

– Sigurno je da pustare na neki način treba zaštititi. One objekte na kojima je to moguće treba obnoviti, a one ružne srušiti. Obje naše pustare iz kojih će se ljudi iseliti nalaze se na turističkim rutama, o čemu treba također povesti računa – kaže Šoja. Naglašava kako će, ipak, na području općine ostati jedna naseljena pustara – Mirkovac, svijetli primjer preživljavanja pustara.

Ivica GETTO
Website Apps