Iako je Baranja nadaleko poznata po kulenu, kobasici, čvarcima i ostalim “kolinjskim” proizvodima, vrijedni baranjski turistički djelatnici čine sve kako bi, u svrhu proširenja ponude, gosti kušali zdrava jela i pripravke “iz vlastitog dvorišta”. Došlo je vrijeme za spremanje zimnice, pa smo stoga zavirili u “tajne odaje” obitelji Bošnjak, Ljubice i Andrije, čiji je šaroliki štand vidio gotovo sve slavonsko-baranjske manifestacije, a sve su poznatiji i u Mađarskoj.

Iz vlastitog vrta

Već devet godina Bošnjakovi se bave uzgojem rajčice, začinske paprike, čilija, paprike ajvarice…, a sve završava u zimnici bez konzervansa i raznim povrtnim prerađevinama koje prodaju na kućnom pragu u Branjinom Vrhu, ali i diljem Hrvatske odnosno inozemstva. Gotovo za svaku manifestaciju pripremaju nešto novo, čime obogaćuju ionako raznovrsnu ponudu. Njihov štand uvijek se može svrstati među najuređenije i najljepše, često s raznim natpisima koje “potpisuje” Andrija. Poznati su po različitim, samo za njih specifičnim proizvodima, za svaku sezonu ponešto. Ajvari, punjene paprike, dimljene ribe u staklenkama, bundeve u tisuću verzija, pestovi i kečapi, torte od šljiva, domaći pekmezi i sokovi, ušećerene ljubičice, maslačkov med, čokolada s čilijem, likeri… samo su dio njihove bogate ponude.

Za Bošnjake je karakteristično da svoje proizvode izrađuju isključivo od povrća iz vlastitog uzgoja ili od samoniklog bilja koje raste u njihovu dvorištu, na okolnim livadama, po šumama… U posljednje vrijeme adut im je bamija, mahunarka koja je poznata još od prije Krista. Podrijetlo joj je dolina Nila, ali Bošnjaci za bamijom, koja je i sastavni dio vegeterijanske kuhinje, ne posežu čak do Egipta.

Kuhaju, dime, nižu

– Imamo 1200 sadnica ove biljke. Premda za Baranju nije posebno vezana, za nju smo se odlučili zbog njezinih ljekovitih svojstava. Korisna je za čiraše, regenerira jetru, ojačava kosti i zglobove, štiti srce, skida šećer i masnoće, pravi je afrodizijak, kako za muškarce, tako i za žene – priča Ljubica, koju smo zatekli kako pere staklenke u koje će staviti bamiju te ju zaliti kuhanom kumato rajčicom, koju je u povećem loncu miješao njezin suprug Andrija.

I kumato rajčica (podrijetlom s otoka Galapagosa) raste u njihovu vrtu. Sjeme ove zanimljive biljke, veličine oraha, crvenkastoružičaste boje, naručili su od kolekcionara i tvrde da je njezin spoj s bamijom “dobitna kombinacija”. To je, kažu, dokazala i potražnja za ovim proizvodom te činjenica da se kupci po njega vraćaju. Andrija ne bi bio Andrija da se nije sjetio još jednog novog baranjskog proizvoda. Šljivu s, pogađate, u nju umetnutom – bamijom.

– Reklama za naš proizvod može glasiti – baranjska šljiva ne pada – u (polu)šali kaže Andrija, pokazujući primjerak ovog zanimljivog voćno-povrtnog spoja namijenjenog, prije svega, muškom rodu.

Dakako da nije samo bamija u raznolikom asortimanu Bošnjakovih.

– Ajvar se kuha ‘100 na sat’. Nižemo paprike, slažemo feferonke, već su nanizane začinske paprike koje su bile na dimu, kuhamo pekmez od šljiva, unucima pripremamo sok od breskve, od koje pravimo i kompot – nabraja Ljubica, ističući kako je nešto sigurno zaboravila.

A što je sve u njihovoj ponudi, svi zainteresirani moći će vidjeti tijekom jeseni na gotovo svim baranjskim manifestacijama, na kojima će Bošnjaci prikazati svoj štand s vlastitim proizvodima. Jesen u Baranji, Ribarski dani u Kopačevu, Paprika fest u Lugu, Vinski maraton u Zmajevcu samo su neke od njih.

Ivica GETTO
Website Apps