BARANJA OTKRIVA TAJNE

11. kolovoza 2020.

Tijekom radova na izgradnji nove obilaznice Beloga Manastira pronađeni su ostaci naselja iz čak 4 razdoblja – od bakrenog doba pa sve do početka novog vijeka. Ovako bogato nalazište iznimna je rijetkost, a arheolozi su oduševljeni.

foto Radio Osijek / KI

Za područje sjeverno od Belog Manastira, lokalitet znan po nazivu Staro Selo, znalo se da je bogato arheološkim nalazima, no ostaci iz čak 4 vremenska razdoblja iznimna je rijetkost. Ispod površine buduće belomanastirske obilaznice otkriveno je groblje na redove iz kasne antike, a u 29 do sada pronađenih grobova pronađeno je pravo bogatstvo: “Tako da smo u grobovima našli ostatke nošnji, od naušnica, prstenja, fibula tj. kopči, novac koji se prilagao kao zalog za drugi svijet. Pronađene su tu i brojne staklene posude i keramičke posude koje su vjerojatno sadržavale hranu i piće koje su također trebale služiti na drugom svijetu”, rekao je ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek Tomislav Hršak.

foto Radio Osijek / KI

Prvi put na nekom zaštitnom istraživanju tijekom infrastrukturnih projekata istovremeno su se našli Arheološki muzej Osijek i Institut za arheologiju, a ravnatelj Instituta doktor Marko Dizdar rekao je kako je najveće znanstveno i muzejsko otkriće upravo kasnorimsko groblje: “Ovo je prvi puta na prostoru Hrvatske da je istraženo većim dijelom jedno rimsko groblje koje se ne nalazi na prostoru limesa, odnosno rimske granice na Dunavu od Batine, preko Zmajevca pa skroz do Kopačeva i dalje do Iloka. Pronašli smo groblje jedne ruralne zajednice jer zapravo znali smo kako vojska živi i kako se pokapaju, ali nismo znali kako žive i kako svoje pokojnike pokopavaju ljudi koji su ih zapravo hranili i proizvodili sve one namirnice za tisuće vojnika koji su tu bili stacionirani tijekom 4. stoljeća”, rekao je Dizdar.

3.jpg

Od starijih nalaza pronađen je, među ostalim, i grob majke s malim djetetom, a pokopani su u zgrčenom položaju, najvjerojatnije u eneolitiku. Tu su i ostaci naselja iz bakrenog doba, antike, kasnog srednjeg vijeka i razdoblja novog vijeka pokazuju iznimnu infrastrukturu i obiteljski organizirano naselje – zemunice, jame, peći te nekoliko objekata iz Osmanlijskog carstva koji se rijetko pronalaze: “Sada slijedi jedan dugotrajan proces čišćenja, restauriranja, rekonstrukcije. Grobovi moraju ići na različite analize kako bismo vidjeli o kojoj se to populaciji radi. Mi po nalazima možemo reći je li nečiji kostur žene, muškarca ili djeteta, no potrebno je otkriti što više detalja. Zanima nas tko su ti ljudi, što su jeli, od koje bolesti su bolovali, što su zapravo na ovom području radili. Jesu li rođeni ovdje ili su ovdje doselili iz drugih krajeva, a današnja nam suvremena znanost je otišla tako daleko da nam to omogućava i mi stvarno možemo dobiti jako puno odgovora u konačnici. Naša je obveza da napravimo jednu prekrasnu izložbu i da ljudima u Belom Manastiru i Baranji zapravo pokažemo koliko je Baranja ludilo od arheologije, stvarno, mi tu jako dugo istražujemo i gdje god da zakopamo, vi tu nalazite predivne, predivne stvari”, rekla je viša kustosica Arheološkog muzeja Osijek i voditeljica istraživanja Dragana Rajković i dodala kako će ovo istraživanje dati novu arheološku sliku, ne samo Baranje nego i cijele istočne Hrvatske.

Krunoslav Inhof

Website Apps