GOLEMI POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Dva su se događaja u proteklih dva tjedna, a vezani uz ovu priču, posve zgodno poklopila. Prvo je u Osijeku održano predstavljanje potencijala obnovljivih izvora energije u svih pet slavonskih županija, a koji dan poslije novinari Glasa Slavonije svjedočili su neobičnoj pojavi kada je stanovnike Baranjskog Petrovog Sela zateklo senzacionalno otkriće.
U jednoj od kuća priključenih na bunar iz slavina je potekla – vruća voda!
A upravo je studija o potencijalima obnovljivih izvora svih hrvatskih županija, a čiji je nositelj Energentski institut Hrvoje Požar iz Zagreba, pokazala kako se u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Brodsko-posavskoj ističu energetski potencijali biomase te – geotermalne energije. Kako neki neslužbeno navode iz geotermalnih izvora i biomase s tog područja moglo bi se zagrijati pola Hrvatske.
– Jasno je kako zastupljenost poljoprivrednih gospodarstava s ratarskom i stočarskom proizvodnjom na ovom području predstavlja značajan potencijal za izgradnju bioplinskih postrojenja, koja bi ujedno osigurala i adekvatno zbrinjavanje biorazgradivog otpada iz poljoprivrede. Geotermalni potencijal posljedica je pak položaja ovih županija u panonskom području koje karakteriziraju visoke vrijednosti gustoće toplinskog toka, te visoki geotermalni gradijent, objašanjava Dražen Jakšić s Instituta.
Nastavano navodi kako ostali oblici obnovljivih izvora imaju skromnije potencijale, iako je potencijal korištenja sunčeve energije za grijanje prostora, sanitarne vode, proizvodnje električne energije ili pak sušenje poljoprivrednih proizvoda značajno veći nego u zemljama srednje i sjeverne Europe.
Riječnikom struke – srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe sunčevim zračenjem na području županija kontinentalnog istoka Hrvatske kreće se uglavnom između 1,25 i 1,30 MWh/m2, dok je u Njemačkoj primjerice 0,9-1,1MWh/m2.
Prezentaciju publikacija u Osijeku je organiziralo pet nevladinih organizacija – osječki Press centar za okoliš, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (Zagreb), Astronomsko društvo Višnjan, Eko-Zadar i Zvono uz Kupu (Karlovac).
– Što se tiče održive energetske politike na lokalnoj razini u samo pet gradova – Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Osijek i Vinkovci, potpisali su europski Sporazum gradonačelnika čime su preuzeli obvezu izrade Akcijskog plana za održivu energetiku. Ali ni jedan od tih gradova još nije izradio plan, pa se tako još nisu počele provoditi sustavne mjere poticanja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti među građanima, upozoravaju aktivisti ovih Udruga.
No, valja znati da su na području ovih pet županija u registar obnovljivih izvora energije upisana 132 projekta, a od toga su do sada realizirana 22 projekta, najviše je sunčanih elektrana (14), te elektrana na bioplin (šest).
Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija pokazuju znatne potencijale proizvodnje bioplina iz stajskog gnoja, što ne čudi, jer ovo su dvije vodeće agrarne županije. Osječka županija pokazuje i znatnije potencijale proizvodnje bioplina iz biorazgradive komponente komunalnog otpada, dok Vukovarska prednjači u potencijalima iskorištenja otpada iz drvne industrije u energetske svrhe. Energija iz šumske biomase, vezano uz gospodarenje šumama izraženi je potencijal u Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
– Dakle, u skladu s postojećim prirodnim potencijalom na području svih slavonskih županija moguće je ostvariti određeni energetski potencijal biomase. U cilju ostvarenja projekata bioenergana, preporuka je provesti detaljnu analizu tržišta raspoložive biomase iz šumarstva, poljoprivrede i industrije i razmotriti postojeće planove sudionika na tržištu, kako bi se utvrdio ostvarivi energetski potencijal i identificirali potencijalni projekti. Pri tome bi posebnu pozornost trebalo posvetiti vlasnicima privatnih šuma kako bi se provele mjere kojima bi se potaknulo i njihovo uključivanje u lanac proizvodnje energije iz biomase, rekao je Jakšić.
Potencijali geotermalnih voda zabilježeni u slavonskim županijama ukazuju na mogućnost njihova korištenja u proizvodnji toplinske energije za različite primjene, kao što su grijanje i hlađenje prostora, proizvodnja u plastenicima, ali i u industrijskim procesima za sušare voća, povrća, ribe, drveta, papira, vune, destilacija vode, ili pak pasterizacije mlijeka.
600 tisuća tona godišnja raspoloživost stajskog gnojiva za proizvodnju bioplina
39.210 tona godišnje raspoloživo je biorazgradive komponente komunalnog otpada
350 tisuća tona godišnja raspoloživost stajskog gnojiva za proizvodnju bioplina
70 stupnjeva Celzijevih temperatura je vode iz prve privatne bušotina za geotermalnu vodu
1.518 TJ energentski je potencijal industrijskog i ogrjevnog drva
4 milijuna tona godišnje masa je kukuruza i šećerne repe kao potencijalne sirovine za proizvodnju bioetanola
63 lokacije na vodotocima koje bi se mogle koristiti za gradnju malih hidroelektrana
113 tisuća tona godišnje goveđeg stajskog gnojiva moglo bi se koristiti u proizvodnji bioplina
22 lokacije na vodotocima koji bi se mogli koristiti za postavljanje malih hidroelektrana
1.139 teoretski energetski potencijal godišnjeg etata prostornog drva
Prema raspoloživim podlogama, primjetan je i potencijal energije vjetra. Razumno – na višim nadmorskim visinama, odnosno na Papuku, Krndiji, Dilj gori i Požeškoj gori, ali i na krajnjem istoku Vukovarsko-srijemske županije. A ondje su prema evidenciji Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija upisane dvije lokacije – u blizini Iloka, odnosno Tovarnika. Preliminarno procijenjeni potencijal energije vjetra u Slavoniji je oko 100 MW.
U postupku pridruživanja EU, Hrvatska se kroz Strategiju energetskog razvoja iz 2009. godine obvezala na povećanje udjela obnovljivih izvora energije
Glas Slavonije