SVE VIŠE GRAĐANA ŽELI OZAKONITI SVOJE GRAĐEVINE
Broj zahtjeva neusporedivo je veći od broja zahtjeva podnesenih prema bivšem zakonu
Od početka primjene Zakona o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama – 4. kolovoza, do 9. studenoga na području Osječko-baranjske županije zaprimljeno je 300-tinjak zahtjeva za legalizaciju takvih objekata.
Tomu treba dodati i 166 zahtjeva koje je dosad primio osječki Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje. Najmanje zahtjeva odnosi se na legalizaciju poljoprivrednih objekata.
Ukupan broj zahtjeva neusporedivo je veći od broja zahtjeva podnesenih prema bivšem zakonu, koji je omogućavao legalizaciju bespravnih objekata. To upućuje na to da je sadašnji zakon fleksibilniji i očito bolji od dosadašnjih. Slažu se s tim Ranko Radunović, pročelnik osječko-baranjskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, i Krunoslav Plećaš, pročelnik tog odjela za grad Osijek. No, je li to dovoljno u zemlji u kojoj najmanje 70 posto kućanstava ima bar jedan nezakonito sagrađen objekt?
Radunović očekuje da će broj zahtjeva i dalje znatno rasti, posebice jer je rok za ozakonjenje objekata za koje je inspektor već donio rješenje o rušenju 31. prosinca ove godine.
– Problem je što mnogo ljudi i ne zna što ima nelegalno sagrađeno, jer se pojam legalnosti u bližoj povijesti mijenjao. Mnogi građani su 80-ih godina gradili kuće sa svim dozvolama, ali su od toga odstupili u smještaju ili gabaritima kuće. Oni su praktično bespravni graditelji i cijela se kuća tretira bespravno sagrađenom. Ljudi to ne znaju. Kuće su im upisane u zemljišne knjige bez tereta, priključeni su na vodovod i kanalizaciju. Činjenica da je kuća ucrtana u katastru ili upisana u gruntovnici nije dokaz legalnosti. Naoko je sve u redu, a da je kuća nelegalna, može se vidjeti samo usporedbom dozvole i onoga što je sagrađeno. Mnoga kućanstva imaju i nelegalno sagrađene pomoćne objekte u dvorištima, za čiju se gradnju u pravilu nisu tražile dozvole pa se velik broj zahtjeva odnosi na te objekte. Očekujemo da će biti i mnogo zahtjeva za objekte nastale zatvaranjem lođa na višestambenim zgradama, zatim zbog dogradnji, prenamjena prostora, pretvaranja tavana u stambeni prostor itd. – kaže Radunović.
On vlasnicima kuća, vikendica i drugih objekata savjetuje da provjere dokumentaciju i točno utvrde što bi trebali legalizirati, kako bi to učinili po ovom, povoljnijem zakonu. Zbog brojnih upita u upravnom odjelu (Europske avenije 11) nadležnom za Osječko-baranjsku županiju bez grada Osijeka primaju i savjetuju građane utorkom i četvrtkom od 9 do 12 sati. Radunović savjetuje da se pomoć prvo zatraži u ovlaštenim projektnim uredima, bez čega nije moguće podnijeti zahtjev za legalizaciju. Na pitanje hoće li se ovom legalizacijom riješiti problem nezakonitih objekata u RH, kaže da je to teško moguće.
– Uz dotad nesređeno stanje i Domovinski je rat stvorio puno problema. Ljudi su ostali bez kuća i dokumenata, bilo je iseljavanja i zamjena nekretnina. Na to je došla poslijeratna obnova, koja je trebala vratiti objekte u prvotno stanje, međutim bilo je i gradnje novih kuća bez dozvola. No za njih je država rekla da su legalne. Bez dozvola su se svojevremeno gradili i mnogi drugi objekti, ceste. Sada je, a vjerojatno je tomu pridonijela i EU, očito došlo vrijeme da se podvuče crta. Ovaj je zakon dobar pokušaj i sigurno će zahvatiti najveći dio nelegalnog, no držim da bi najsuvislije bilo da smo još jednom proveli “68.” ili rekli da je legalno sve što je sagrađeno do, recimo, završetka mirne reintegracije – kaže Radunović.
“Najviše predmeta koje smo primili odnosi se na legalizaciju šupa, garaža i drugih pomoćnih objekata vlasnika na području grada Osijeka. Ima tu i objekata koji su sagrađeni uz odstupanje od projekta za koji je izdana dozvola, ali i objekata sagrađenih bez građevinske dozvole. Zahtjevi nam stižu sve intenzivnije, broj predmeta znatno se povećao u listopadu i sada u studenom. Zanimanje građana za legalizaciju je veliko i očekujemo da će se broj zahtjeva višestruko povećati do kraja godine. Zbog brojnih upita građane primamo ponedjeljkom i četvrtkom od 8 do 14 sati (Šetalište kardinala Franje Šepera 12). Poželjno je da, ako dolaze tražiti informacije od nas, ponesu sve dokumente koje imaju o svojim građevinama. Najvažnije je da podnesu zahtjev do određenih rokova – 31. prosinca, odnosno do 31. lipnja”, kaže Krunoslav Plećaš.
Na pitanje kako vlasnik nekog objekta, ako nije siguran, može znati je li njegov objekt legalan, Radunović napola u šali kaže: “Teško”. “Svi objekti sagrađeni do 15. veljače 1968. su legalni, no to treba i dokazati. Svi objekti sagrađeni nakon tog datuma morali bi imati neki akt – građevinsku dozvolu, rješenje i sl., kojim je odobrena gradnja. Uvjet je da je objekt i sagrađen u skladu s aktom o gradnji. Problem je što je bio rat pa je, unatoč tomu što zakon obvezuje vlasnika da čuva dokumentaciju o gradnji objekta sve dok on postoji, dobar dio te dokumentacije izgorio ili nestao”, kaže Radunović.
166 je zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata predano za Osijek
300 je zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata predano na području Županije bez Osijeka
Glas Slavonije