15. siječnja 2013.

Pokreću se upravne tužbe: I Europsku komisiju zanima zašto je HANFA oprostila Agrokoru 790 milijuna

index hr

Ilko Čimič

KAKO je Agrokor odlukom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) spasio 790 milijuna kuna vlastitog novca koliko je trebao dati u ponudi za Belje, čini se da zanima i Europsku komisiju s obzirom da se Hrvatska nalazi pod monitoringom pred ulazak u Europsku uniju.
 
No tu nije kraj Todorićevih nedaća s obzirom da smo u  posjedu i upravne tužbe koju će ovih dana podnijeti mali dioničari Belja nezadovoljni ovakvim završetkom ovog nevjerojatnog i rijetko viđenog slučaja. No, krenimo redom.
Hrvatska je pod monitoringom, pratimo Hanfu
Redakcija Indexa u posjedu je dokumenta iz Europske komisije kojeg potpisuje šef odjela za Hrvatsku u Općoj upravi za proširenje u Europskoj komisiji, Dirk Lange u kojem stoji da su upoznati sa slučajem odluke HANFA-e u korist Agrokora.

Naime, navodi se kako se Europska komisija ne može mješati u individualne slučajeve, no naglašava se kako je tu Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

“Poštivanje vladavine zakona jedan je od temeljnih principa u EU. Komisija stoga pomno nadgleda razvoj situacije u Hrvatskoj u ovim područjima, s obzirom da se Hrvatska približava članstvu u EU”, napisao je Lang pozivajući se na ranije izvješće Europske komisije. U tom izvješću, vezanom za rad HANFA-e stoji kako je unutarnji ustroj izmijenjen stvaranjem nove pozicije glavnog tajnika, na kog su prebačene izvršne moći a koji je pod ingerencijom Vlade.

 Pismo Europske komisije u kojem se spominje slučaj Belje
“Također, imenovani su predsjednik i članovi HANFA-inog Upravnog vijeća. Tek treba vidjeti kako će ove izmjene utjecati na HANFA-inu funkciju nadzornog tijela, te na njenu neovisnost”, stoji u izvješću od listopada prošle godine.
Podsjetimo kako je odluka HANFA-e u korist Agrokora donesena u prosincu prošle godine pa možemo naslutiti kako će o radu HANFA-e i njenoj neovisnosti biti posebno riječi u sljedećem izvješću Europske komisije.
Agrokor je zajednički djelovao sa Sanaderovom vladom
Za one koji ne znaju u listopadu 2011. godine HANFA je objavila da Agrokor Ivice Todorića nije radio po zakonu odnosno da nisu, iako su morali, objavili ponudu za preuzimanje cjelokupnog društva. Prema toj odluci, Agrokor je morao u roku od 60 dana objaviti ponudu za preuzimanje cjelokupnog društva Belje, odnosno za preuzimanje 32 posto dionica na burzi, što je Todorića trebalo koštati oko 790 milijuna kuna.

No, Agrokor se žalio na tu odluku, a ubrzo dolazi i do smjene vlasti u Hrvatskoj. Među prvim izjavama potpredsjednika Vlade Radimira Čačića bila je ona da je interes Agrokora ujedno i interes Hrvatske. Ante Samodol početkom godine više nije čelnik HANFA-e, a Ustavni sud privremeno je u veljači 2012. godine odgodio izvršenje rješenja te sve prebacio na Visoki upravni sud. Upravni sud u kolovozu je 2012. godine vratio postupak protiv Agrokora na početak te je poništio rješenje.
U prosincu ove godine HANFA je obustavila je postupak protiv Agrokora te koncern Ivice Todorića ne mora objaviti 790 milijuna kuna vrijednu ponudu za Belje.

Samo obrazloženje HANFA-e djeluje gotovo pa “nestvarno”. Naime, ključno je u presudi da je Agrokor te 2007. godine zapravo zajednički djelovao s Republikom Hrvatskom odnosno sa vlastima na čelu s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom. Prema zakonu ako dva subjekta koja imaju više od 75 posto dionica zajednički djeluju tada nema obveze za objavljivanjem ponude za preuzimanje.

Nema zapisnika, ali Hanfa vjeruje svjedocima
No, prava priča tek slijedi. Naime, nigdje ne postoji pisani dokument koji bi dokazao zajedničko djelovanje Agrokora i Hrvatskog fonda za privatizaciju, no HANFA je temeljem iskaza ljudi iz Sanaderova sistema vladavine odnosno iz Hrvatskog fonda za privatizaciju, neimenovanim svjedocima iz Vlade kao i neimenovanim svjedocima iz Agrokora “poklonila vjeru”.

“Saslušani svjedoci – predstavnici HFP-a i AGROKORA su usuglašeno i nedvojbeno iskazali kako je u trenutku sklapanja Ugovora o prodaji i prijenosu dionica između HFP-a i AGROKORA uspostavljen odnos zajedničkog djelovanja, te su iskazivali o realizaciji i provedbi takvog odnosa.Saslušani svjedok – predstavnik Vlade Republike e iskazao da je namjera Vlade kod privatizacije Ciljnog društva bila da država zadrži strateški paket dionica u svom vlasništvu i djeluje  zajednički s novim budućim vlasnikom”, stoji u odluci HANFA-e.


Dokument HANFA-e u kojem stoji da ne postoji pisani dokument o zajedničkom djelovanju već samo izjave svjedoka iz vremena Sanaderove vladavine
Koji je to predstavnik Sanaderove Vlade, kao i koji su to svjedoci kojima je HANFA “poklonila vjeru” u obrazloženju ne piše. Naime, precrtana su njihova imena i to zbog zaštite svjedoka, a javnost je bila izuzeta kada su se saslušavali svjedoci.
Poklonili vjeru svjedocima
Nitko ništa nije zapisivao o sastancima predstavnika vlasti i Agrokora, a prema iskazima svjedoka “redovno bi se čuli telefonom”.
Na odluku HANFA-e nema mogućnosti žalbe. Na postupak se ne mogu žaliti ni mali dioničari jer odlukom HANFA-e oni nisu “stranka u postupku”. Mali dioničari se mogu žaliti redovnim sudovima, od kojih ni jedan zapravo ne može donijeti odluku u njihovu koristi jer je jedino mjerodavna HANFA. No, moguć je Upravni postupak.
Upravna tužba
Kako smo napisali u uvodu tekst pokreću se upravne tužbe koju će podnijeti mali dioničari Belja. Naime, za njih je nevjerojatno da je  Hanfa u svom posljednjem rješenju priznaje Agrokoru zajedničko djelovanje s državom iako su u prethodnom pred samo pola godine tvrdili kako “tužitelj inzistira na zajedničkom djelovanju s RH isljučivo stoga što bi mu ono omogućilo podvođenje pod zakonsku odredbu na temelju koje isto stjecanje dionica ne rezultira nastankom obveze na objavljivanje ponude za preuzimanje”, a ne zato što zajedničko djelovanje postoji ili je postojalo.
Isto tako u tužbi se više puta navodi kako je zapravo skandalozno da se utvrdilo zajedničko djelovanje bez da postoji i jedan pisani trag o tome.

Ugovor o zajedničkom djelovanju ionako bi bio ništetan
“Iako niti jedan od svjedoka ne bi tvrdio da bi bio zaključen sporazum o zajedničkom djelovanju, čak i da je tadašnji predsjednik HFP-a Damir Ostović sa zakonskim zastupnikom Agrokora usmeno sporazumio o zajedničkom djelovanju, takav ugovor bi bio ništetan i ne bi proizvodio pravne učinke u smislu gore navedenih zakona”, napominje se u tužbi.
Website Apps