SELJACI NEZADOVOLJNI ZAKONOM O ZEMLJIŠTU
U svakom se selu znaju oni koji su lovili u mutnom
Prijedlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je Vlada RH uputila u saborsku proceduru, a kojim bi se, između ostaloga, zabranila prodaja poljoprivrednog zemljišta, nije naišao na odobravanje dijela baranjskih seljaka.
– Bojimo se. Nismo upoznati s tim jesu li u prijedlog novog zakona uvršteni naši prijedlozi – priča Petar Pranjić, predsjednik udruge baranjskih seljaka Baranjska brazda, negodujući i stoga što Vlada RH nije dozvolila sa se započeti proces prodaje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu završi.
– U Baranji je ostalo približno 2.000 hektara poljoprivrednog zemljišta koje je namijenjeno za prodaju. Sigurno je da je dio seljaka ostao zakinut – objašnjava, napominjući kako se slaže s činjenicom da se trebalo stati nakraj neadekvatnom korištenju zemljišta, nedisciplini u njegovoj prenamjeni i raznim malverzacijama. U svakom se selu, nastavlja, znaju oni koji su lovili u mutnom, pa je Vlada trebala primijeniti neki drugi mehanizam.
Ne može se oteti činjenici da će novi Zakon opet pogodovati velikima. Kalkulira se, nastavlja, da će se u budućnosti najam plaćati i do 2.000 i više kuna po hektaru, što veliki broj baranjskih seljaka neće moći platiti. “Stat će se nakraj manipulatorima, ali preko leđa srednjih i malih poljoprivrednika” – ističe. Do sada je na području RH za prodaju bilo predviđeno 218.493 hektara, a prodano je 62.775 hektara državnog zemljišta. Prihvati li Sabor predloženi zakon, u Hrvatskoj će se ubuduće moći prodavati isključivo privatno zemljište, ali ni to zemljište u idućih sedam godina neće moći kupovati stranci, budući da je takav moratorij ispregovaran s EU. Državno poljoprivredno zemljište i ribnjaci davat će se u zakup na 50 godina, a predložen je i redoslijed prvenstva prava na zakup, po kojem će 60 od 100 bodova nositi gospodarski program zakupca, 20 bodova ostvarivat će se na temelju dosadašnjeg posjeda, a 20 bodova nosit će visina zakupnine. Polovina novca od zakupa ići će u državni, a polovina u proračun jedinica lokalne samouprave. Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, slaže se s tim da je ovaj zakon antipoljoprivredni i da će uništiti male seljake. “Jedna od stavki koja mi posebno smeta je to da će prioritet na natječajima imati oni koji pripreme bolji gospodarski program. Što je to uopće gospodarski program i tko će ih sve čitati pri natjecanju za zemlju? Sada je i više nego očito da ovo Ministarstvo poljoprivrede ne zanimaju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja su se i zadužila i uložila u razvoj, već samo velike poljoprivredne tvrtke”, kaže Zdravčević te pita što će biti sa zemljom koja će biti u dugoročnom zakupu kod tvrtki koje propadnu. “Tko je taj koji jamči da oni neće zemlju prodavati?”, zaključuje.
Izvor: Glas Slavonije