OTVARANJE IZNENADNIH RUPA U ZEMLJI

Stručnjaci tvrde da su za to krive obilne padaline, no prste u svemu tome ima i čovjek

Primorski Dolac, Selnica u Međimurju, Bokanjac u Zadru, Drniš… Počevši od siječnja slijed je to nastajanja iznenadnih rupa u zemlji, koje “gutaju” ovce, razvaljuju nekadašnja rudarska okna, iskorištene bušotine i sve što se odnosi na eksploataciju njene unutrašnjosti.

Stručnjaci tvrde da su za to krive obilne padaline, no prste ima i čovjek kojeg priroda upozorava da mora biti svjestan zemlje po kojoj hoda. No, što je sa Slavonijom i Baranjom, što ovdje zemlja guta, a što izbacuje? Sudeći prema stanju na terenu, cijela regija prijeti klizištima, a iznenadne rupe u zemlji (zasad) su samo rezultat graditeljskih aktivnosti iz prošlosti.

Na karti klizišta u Baranji najosjetljivija je Batina, na čijem je groblju prije 40-ak godina zemlja progutala kapelicu. Pripisuje se to eroziji tla, kao i događaj iz 2010. kada je nakon nekoliko kišnih dana i velike poplave, sa zemljom sravnjena kuća starice Marije Labrović, smještene neposredno ispod lesne litice Banske kose, koja se odronila.

– To je klasičan primjer urušavanja tla i ne treba zanemariti proklizavanje ni u ostalim slavonskim područjima – kaže prof. Ivica Guljaš s Građevinskog fakulteta Osijek. Problema Batinci imaju i s oborinskim vodama koje se slijevaju u središte mjesta, u bunar ispod ceste, u koji su bacani poginuli iz Batinske bitke 1944., a nije rijetkost da erozija tla otvara i tamošnje grobove…

STRUKA: NEMAMO IZNENADNE RUPE, ALI NISMO IZVAN OPASNOSTI

Iako Slavonija, a ni Osijek dosad nisu pogođeni sve češćim propadanjima tla, čini se da ne možemo nikada biti sigurni. Posebice zbog sve učestalijih građenja na tlima sumnjivog terena. Potvrđuju to stručnjaci s osječkog Građevinskog fakulteta koji kažu da propadanje, ali i na osječkom području klizanje tla nije lako spriječiti. “Ono što mi možemo učiniti su pametna građenja. Treba izbjegavati terene gdje je moguće proklizavanje tla. Moguće je da tlo kolabira i da dijelovi objekata potonu i moramo znati da priroda čini svoje, ali ima i svoje zakonitosti. U ravničarskim područjima moguće su sufozije, odnosno erozije podloge vodom, koje se javljaju u pjeskovitoj sredini pokrivenoj prašinom,” kaže prof. Želimir Ortolan. Kaže kako je osječko područje zasad sigurno od rupa no vrlo su česta klizišta na koja i te kako utječu i oborinske vode koje stvaraju nered na mjestima gdje se nešto gradi. To potvrđuje i prof. Ivica Guljaš koji kaže da se kod nas između individualnih parcela prekidaju prirodni tokovi oborinskih voda što može biti kobno. “Dodatan su problem kiše koje znaju padaju danima. Kod vodom natopljenoga tla moguća su klizišta i o tome treba voditi računa. Kod nas su tla vrlo nestabilna i orijentirani smo na les i prapor koji su podložni proklizavanju. Uzmemo li u obzir da kod nas kiše nisu rijetke i to posebice u ovo vrijeme, valja biti na oprezu. Ako govorimo o katastrofama toga tipa, mi smo za razliku od zadarskog zaleđa gdje se otvaraju rupe podložni klizištima”, ističe Guljaš.

I geolozi iznenađeni vrućom vodom iz bunara u Petardi

Dipl.ing. geologije Ivica Balen priznaje da u svojoj praksi još nije imao slučaj poput onog s vrelom vodom u Petardi. “Bez temeljitijih ispitivanja i istraživanja teško je sa sigurnošću reći što se točno ovdje dogodilo. Jedna od mogućnosti jest da je riječ o svojevrsnoj tektonskoj promjeni u manjoj mjeri zbog koje je došlo do probijanja vode pod tlakom samo u ovaj bunar, tj. moguće da je došlo do probijanja unutar vodonosnika. Ako je to došlo s tektonikom, vrlo je moguće da se za se određeno vrijeme situacija vrati na staro, no ponavljam da je bez temeljitog istraživanja teško prognozirati tijek događanja ili reći što je stvarni uzrok”, kazao je geolog Balen o događaju u Petardi čiji je završetak odlično predvidio.

Progutala JE zemlja

NA KARTI KLIZIŠTA U BARANJI NAJOSJETLJIVIJA JE BATINA, NA ČIJEM JE GROBLJU PRIJE 40-AK GODINA ZEMLJA PROGUTALA KAPELICU

Izvor: Glas Slavonije

Website Apps