NA ORANICE PALO 240 LITARA OBORINA

Do kraja lipnja proizvođačima će biti isplaćen drugi dio potpora i to u novcu, a ne u vaučerima

Situacija je više nego ozbiljna, gotovo 30 godina nismo imali ovakve vremenske prilike da u rokovima za proljetnu sjetvu ništa nije posijano. Na našem području od početka godine palo je približno 240 litara oborina po četvornom metru i oranice su pune vode. Usjevi posijani jesenas u nezavidnoj su situaciji. Intenzivno se u poljima radi na ispuštanju površinske vode s polja u kanale kako bi se tlo što prije osušilo i kako bi se moglo krenuti u radove, upozorio je Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu HGK Županijske komore Osijek na jučerašnjem velikom sastanku strukovnih skupina biljne i stočarske proizvodnje o provedbi plana sjetve 2013. godine.

Sastanku su bili nazočni i Vesna Gantner, pomoćnica ministra poljoprivrede, te Ante Pezo, ravnatelj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao i brojni poljoprivredni proizvođači, predstavnici sjemenarskih kuća, proizvođači zaštitnih sredstava i drugi. Pomoćnica ministra kazala je kako ipak ne očekuje veće štete zbog vremenskih uvjeta, izuzevši već poplavljena područja, ukoliko idućih dana, a što najavljuju prognostičari, prestanu oborine i dođe lijepo vrijeme.

Ernest Nad napomenuo je kako će sigurno biti korekcija u planovima sjetve 126.200 hektara površina na području Osječko-baranjske županije ovoga proljeća. Istaknuo je kako je iz osječke šećerane dobio odgovor da se još uvijek može ostvariti plan sjetve šećerne repe za ovu godinu. Dodao je da mnogi proizvođači, čiji su računi blokirani, očekuju da će moći reprogramirati svoje obveze nakon što je Vlada u četvrtak Saboru uputila prijedlog Zakona o reprogramu dugova za građane, te da će se uz isplatu potpora moći javljati na natječaje za zemlju te nastaviti proizvodnju.

Osječko-baranjski dožupan, dr. Željko Kraljičak, istaknuo je kako poljoprivredna proizvodnja ima nesreću s velikom količinom oborina, zbog čega su mnogi optimalni rokovi sjetve za jare kulture prošli, što će značiti i niže prinose za te kulture. Osim toga, napomenuo je, vjerojatno će se pojaviti i dodatni troškovi na prihrani pšenice, jer je voda isprala hranjiva.

– Naši proizvođači ovu godinu počinju s velikim minusom, s obzirom na to da smo u posljednje tri godine imali tri ozbiljne elementarne nepogode. Većina proizvodnje zasniva se na kreditima kod organizatora proizvodnje s prenesenim dugovanjima, te zbog toga isplata poticaja mora biti brza, upozorio je Kraljičak.

– Ove godine isplatili smo 1,3 milijarde kuna potpora proizvođačima i to prije roka, imajući u vidu nelikvidnost na terenu. Potpore će sve biti isplaćene u novcu, dakle neće biti vaučera, jer tako se izjasnila većina proizvođača koje je anketirala Agencija za plaćanje, kazala je Vesna Gantner. Drugi dio potpora poljoprivrednim proizvođačima, dodao je Ante Pezo, ravnatelj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, bit će isplaćen do 30 lipnja. On je pojasnio kako će s isplatom drugog dijela potpora proizvođači dobiti i dokument, odnosno odluku o isplati s točnim podacima s mogućnošću žalbe.

U otkup vraćeno 80 posto mlijeka

Nekolicina proizvođača mlijeka upozorila je na još uvijek aktualan problem s aflatoksinima, te činjenicom da neke mljekare ne žele otkupljivati mlijeko s farmi. Pomoćnica ministra podsjetila je kako je proveden prvi dio Akcijskog plana s odvozom mlijeka u bioplinska postrojenja i dostavom zamjenske stočne hrane proizvođačima. “Rezultati su vrlo dobri, jer je 75 posto proizvođača, kod kojih su analize pokazale veću prisutnost aflatoksina, ‘vraćeno’ u otkup, odnosno 80 posto mlijeka otkupljuje se. Ostali su dobili detaljne upute što im je činiti kako bi imali ispravno mlijeko, te će se tada njihovo mlijeko i otkupljivati. Nakon mjesec dana pokrenut je i drugi dio Akcijskog plana u kojem nema odvoza mlijeka u bioplinska postrojenja, nego proizvođači koji imaju mlijeko pozitivno na aflatoksine moraju ga sami zbrinjavati. Ministarstvo je učinilo maksimalne napore kako bi pomogli proizvođačima, a za tu provedbu utrošeno je približno pet milijuna kuna, kazala je Vesna Gantner.

VIKTOR Pfeifer:

Ne odustajem od repe

Poljoprivredni proizvođač Viktor Pfeifer iz Donjeg Miholjca kaže kako će ratari zbog silnih kiša biti suočeni s dodatnim troškovima, jer će morati još jednom prihraniti pšenicu kojoj je voda isprala hranjivo ispod žila. Od sjetve repe, drži on, još uvijek proizvođači ne odustaju, premda prolaze optimalni rokovi sjetve. – Lani sam zbog mraza morao presijati 35 hektara repe, baš u ovo vrijeme. Može se dogoditi još uvijek da za repu ovo bude dobra godina – kaže Pfeifer.

Kukuruz merkantilni 75.000 ha Kukuruz sjemenski 4.000 ha Šećerna repa 12.000 ha Soja 16.000 ha Suncokret 12.000 ha Jare žitarice 3.000 ha Povrće 2.000 ha Ostalo bilje 1.700 ha Krmno bilje 500 ha

U završnoj fazi izrada operativnih programa

Vesna Gantner naglasila je kako je Ministarstvo u završnoj fazi izrade Operativnog programa razvoja govedarske i svinjogojske proizvodnje, kao i programa za ovčarstvo i kozarstvo te peradarstvo. – Osim ovih stočarskih programa u izradi su i programi za trajne nasade te prehrambenu industriju. Ovi operativni programi baza su koja će nam omogućiti lakšu realizaciju investicija. Sredstva će dolaziti iz drugog stupa, koja će nam na raspolaganju biti od 1. siječnja 2014.”, kazala je Gantner. Na novinarski upit najavila je kako će za nekoliko dana u Osijeku profunkcionirati Agencija za poljoprivredno zemljište.

Glas Slavonije

Website Apps