ZDRAVSTVENI PROBLEM

Postoji opasnost od zaraze ljudi virusom Zapadnog Nila, upozorava dr. Milas

Pedeset, a možda i sto puta povećana populacija komaraca u odnosu na uobičajenu brojnost – problem je koji uznemirava stanovnike Slavonije i Baranje nakon visokog vodostaja Drave i Dunava.

Problem će potrajati, jer se voda tek povlači u dravsko i dunavsko korito pa na cijelom području stalno izlaze novi komarci. Stanje je takvo da bi, procjenjuje se, komarce trebalo svakodnevno tretirati kako bismo se obranili od tih letećih napasnika. No, osim skupoće takvih tretmana toplim zamagljivanjem upitna je i njihova učinkovitost i zdravstvena korisnost, jer se izgaranjem smjese insekticida i nafte stvaraju desetci kancerogenih spojeva. Manje bi štetno, kaže epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije prof.dr.sc. Josip Milas, kada bi se koristila mineralna ulja, a od toga je mnogo bolje i manje štetno tretiranje ULV tehnologijom, hladnim zamagljivanjem, jer se u smjesi s insekticidom koristi voda. No, drži dr. Milas, najučinkovitiji je larvicidni tretman.

– Problem s komarcima ujedno je i zdravstveni problem, jer se prvi put na ovom prostoru pojavila bolest groznice Zapadnog Nila u kojoj su komarci prijenosnici, a ptice glavni rezervoari tog virusa, kaže dr. Milas, napominjući kako epidemije u Osijeku nema, ali je virus prisutan. Kada se uzme u obzir trenutačni broj komaraca, kako poplavnih tako i takozvanih urbanih, mogućnost zaraze ljudi višestruko se uvećava. Osječki epidemiolog kaže kako groznica Zapadnog Nila nije jedina bolest koju komarci prenose, pa tako mogu prenijeti i mnogo težu bolest, kao što je dengue, ili mnogo lakšu kao što je chikungunya i slične ili druge bolesti. A prijenos bolesti moguć je i na način da kada strvinu zaražene uginule ptice pojede druga ptica.

Kada govori o učinkovitosti borbe protiv komaraca Milas drži da se kontroliranim djelovanjem na odrasle komarce ne postiže dobar učinak. Jer zaražena ženka prenosi putem jajašaca virus na sljedeće generacije. Stoga borba protiv komaraca počinje dok su oni još u jajašcima, odnosno upornim larvicidnim tretmanima.

– Kada je u pitanju borba protiv bolesti koje komaraci prenose, tada se treba zaboraviti kontrola odraslih komaraca, jer je ona apsolutno neučinkovita. Jer kada se razvije odrasli komarac zaražen virusom on će taj virus ostaviti svom potomstvu i na tom će se području obnavljati iz godine u godinu, iz generacije u generaciju. U prirodi odložena jajašca s uzročnikom groznice Zapadnog Nila kada ponovno područja budu bila poplavljena i kada se steknu uvjeti da iz jajašaca iziđu komarci, oni će opet izići već zaraženi i opet širiti virus, najčešće na ptice, a moguće je širenje i na druge životinje. Sprječavanje nastajanja novih generacija s tim virusom može se riješiti samo kontrolom ličinki. Nadam se da je tome napokon došlo vrijeme, kaže.

Kontrola odraslih komaraca toplim zamagljivanjem je najskuplja i najmanje učinkovita metoda. U razvijenom svijetu dominantna je larvicidna kontrola komaraca, jer je ona najučinkovitija, zdravstveno najprihvatljivija i najjeftinija metoda, kaže Milas, koji drži da se možda s larvicidnim tretmanom trebalo početi prije desetak dana.

PROBLEM SE MOŽE RIJEŠITI

– Imamo, grubo ih dijeleći, takozvane poplavne i urbane komarce, odnosno one koji se legu pred našim nosom u bačvama, jamama, kanalima… Jedinice lokalne samouprave trebale bi građanima podijeliti tablete bioloških preparata koje trebaju ubaciti svuda gdje ima vode u njihovom neposrednom okruženju. Zavod je spreman educirati ljude i provoditi nadzor, ali svi moraju biti zainteresirani, pa tzv. urbanih komaraca gotovo i neće biti. Druga su priča poplavni komarci, jer se njih ipak ne može rješavati individualno nego s profesionalnim ekipama, kaže Milas, dodajući kako su u svijetu poznate moderne kontrole komaraca. “Ako su mogli Nijemci riješiti problem gdje je zabranjeno svako tertiranje osim larvicidnog, a tako rade i u Francuskoj i u Italiji, i ako se znaju preduvjeti potrebni da se kvalitetno riješi problem, ne vidim razloga da se on ne riješi i kod nas”, zaključuje Milas.

Glas Slavonije

Website Apps