Sedam godina nakon ulaska u EU stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište

Ulazak Hrvatske u EU poljoprivredi donosi promjene u financiranju potpora i izravnim plaćanjima te daje mogućnost korištenja sredstava iz fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, a znači i ukidanje svih dosadašnjih carinskih ograničenja u uvozu i izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dok Hrvatska zadržava ograničenje u kupovini poljoprivrednog zemljišta.

Tako sedam godina nakon ulaska u EU stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište, uz mogućnost produženja roka na još tri godine, navode iz Ministarstva poljoprivrede u objašnjenjima promjena koje će nastupiti ulaskom Hrvatske u EU.

Ulazak Hrvatske u EU znači i ukidanje preostale carine u trgovini između EU i Hrvatske, tako da će Hrvatska bez tih ograničenja moći izvoziti poljoprivredne i prehrambene proizvode na tržište EU od pola milijarde potrošača, a istodobno svoje tržište otvara uvozu iz EU.

Hrvatska na to veliko tržište ulazi s jednim novim proizvodom – pekmezom. Naime, Hrvatskoj je dozvoljeno da na zajedničkom tržištu EU prodaje proizvod pod nazivom “pekmez”, iako on nije predviđen nadležnim zakonodavstvom EU. Tako pekmez iz Hrvatske postaje novost na tržištu EU, ističu i iz resornog Ministarstva.

Hrvatska na EU tržište ulazi sa za sada samo 12 zaštićenih proizvoda na nacionalnoj razini, poput poljičkog soparnika, krčkog i drniškog pršuta, ili varaždinskog zelja. Nakon ulaska u EU, u roku od godinu dana, Hrvatska će moći registrirati i zaštititi proizvode na razini EU, obrazloženje je Ministarstva uz oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Na listu tradicionalnih izraza EU bit će uključene oznake za vina Opolo i Plavac te Samoborski bermet kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića – Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i zadarski maraksino.

Iz Ministarstva napominju i kako će, prema hrvatskim i europskim propisima, i dalje biti moguća proizvodnja alkoholnih pića za osobne potrebe (poput pečenja rakije). Međutim, prodaja alkoholnih proizvoda podrazumijeva poštivanje kakvoće i deklaraciju. Isto tako, brojni neregistrirani prodavači rakije na tržnicama i uz ceste, morat će se prilagoditi u prvom redu hrvatskim propisima, a time i propisima EU-a.

Također podsjećaju i kako ulaskom u EU neće biti moguće saditi nove vinograde, no smjet će se obnavljati postojeći. Naime, režim zabrane sadnje vinograda za sve članice EU na snazi je do kraja 2015. godine.

Hrvatska i ulaskom u EU zadržava proizvodnju tradicionalnih proizvoda kao što su sir i vrhnje te običaj kolinja, ali se za prodaju traži poštivanje propisa i higijenskih uvjeta.

Tako će se u proizvodnji i prodaji tradicionalnih proizvoda kao što su sir i vrhnje morati poštovati higijenski uvjeti.

Hrvatski građani i nadalje će moći prakticirati i običaj kolinja i proizvoditi sve što iz njega proizlazi (domaće kobasice, kulen, šunka, špek, pršut, čvarci). Međutim, meso koje će biti namijenjeno tržištu (tržnice, mesnice, prodavaonice), morat će dolaziti iz klaonica i objekata za preradu mesa koji će raditi u skladu s propisima EU-a u pogledu higijene i humanog klanja životinja, objašnjavaju iz Ministarstva i podsjećaju kako propisi EU-a koji se tiču klanja životinja ne dopuštaju nepotrebno mučenje životinja, pa će se praksa omamljivanja morati primjenjivati i u Hrvatskoj.

Kako ulaskom u EU Hrvatska postaje dijelom jedinstvenog unutrašnjeg tržišta, na unutarnjim granicama između država članica (s Mađarskom i Slovenijom) ukidaju se veterinarski pregledi, a pojačavaju se veterinarske kontrole u mjestu utovara i mjestu odredišta pošiljke.

Hranu životinjskog podrijetla na tržište EU više neće morati pratiti veterinarski certifikat (osim u nekim slučajevima, kao npr. živa riba i živi školjkaši), već samo za izvoz u treće zemlje. Naime, u EU uvode se i nova pravila u uvozu živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja te više neće biti moguć uvoz iz zemalja i objekata koji nisu odobreni za uvoz u EU.

U slučaju komercijalnog kretanja životinja (trgovine) potrebno je da ih prate propisani veterinarski certifikati i drugi veterinarski dokumenti.

Hrvatski će građani moći slobodno kupovati hranu životinjskog podrijetla kao gotove proizvode u drugim državama članicama EU. Isto tako moći će i otpremati hranu životinjskog podrijetla proizvedenu u Hrvatskoj u druge države članice ukoliko je ona proizvedena u skladu s EU zakonodavstvom.

Također, budući da se ukidaju granične kontrole bilja na granicama s Mađarskom i Slovenijom, hrvatski građani moći će slobodno, za vlastite potrebe, unositi bilje podrijetlom iz država članica EU-a (sjeme, sobno bilje, bilje za vrtove i okućnice i sl.), kao i naručivati bilje putem Interneta, ali pod uvjetom da ono potječe iz EU.

Pojednostavljena je i procedura za putovanje s kućnim ljubimcima – psima, mačkama i pitomim vreticama, odnosno tvorovima.

Tako će se unos u EU iz trećih zemalja do 5 tih kućnih ljubimaca u nekomercijalne svrhe, odnosno u pratnji vlasnika odvijati pod nadzorom djelatnika Carine i bit će moguć na svim graničnim prijelazima na kojima se nalaze carinski službenici, a te ljubimce treba pratiti EU putovnica koju izdaje ovlašteni veterinar u Hrvatskoj.

U slučaju pak unosa više od 5 kućnih ljubimaca potrebno je da životinje prati veterinarski certifikat i to će biti moguće obaviti samo na graničnim prijelazima na kojima se nalazi i granična veterinarska inspekcija.

Zahtjevi za kretanje ostalih kućnih ljubimaca nisu usklađeni u svim državama članicama, pa građani prije odlaska u tu državu trebaju provjeriti uvjete koje ta zemlja propisuje za pojedine vrste.

I dok će trgovinski odnosi sa zemljama EU od 1. srpnja biti puno jednostavniji, usporedo će se promijeniti trgovinski odnosi Hrvatske s drugim zemljama, budući da će prestati vrijediti trgovinski ugovori i ugovori o slobodnoj trgovini koje je Hrvatska sklopila. Najveći učinak pritom će imati povlačenje Hrvatske iz CEFTA sporazuma, s obzirom da je tržište zemalja CEFTA-e trenutno najvažnije izvozno tržište za hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Također, kako danom pristupanja međunarodna granica Hrvatske jednim svojim dijelom postaje vanjska granica EU – prema BiH, Crnoj Gori i Srbiji – na vanjskim granicama biti će 7 graničnih inspekcijskih postaja – 4 cestovne (Bajakovo, Stara Gradiška, Karasovići i Metković), jedna zrakoplovna (Pleso) te dvije pomorske (Rijeka i Ploče). Unos hrane bit će moguć na svim graničnim inspekcijskim postajama, dok će unos živih životinja biti moguć jedino na graničnim inspekcijskim postajama Bajakovo i Stara Gradiška, uključujući unos registriranih kopitara na graničnoj inspekcijskoj postaji Metković, napominju iz resornog Ministarstva.

Poslovni.hr

Website Apps