STRUČNI TIM KOJI VODI PROF. DR. NEVEN BUDAK PRIPREMA REFORMU OBRAZOVANJA

Produljili rok – Službena prezentacija promjena bit će sredinom rujna, umjesto početkom srpnja, kako je planirano

Djeca koja u tekućoj godini do 1. rujna navrše šest godina ubuduće bi se te godine trebala upisivati u prvi razred osnovne škole. Razredna nastava će se sa četiri godine produljiti na pet, a time će i obvezna škola trajati devet umjesto sadašnjih osam godina. Tako bi se djeca u srednju školu upisivala s 15, a ne kao sada s 14 ili 14 i pol godina.

U gimnazijama će se povećati izborna nastava, a reorganizirat će se i mreže strukovnih škola. Plan je tako da se škole koncentriraju u pojedinim središtima, odnosno da nema previše istovjetnih škola. Kao loš primjer navodi se da Hrvatska ima čak 130 elektrotehničkih škola, a Nizozemska samo sedam. Umjesto takve disperziranosti išlo bi se na velike regionalne školske centre u kojima bi se učenici obrazovali za određena zanimanja, a takve škole bi morale imati učeničke domove i svu ostalu djeci potrebnu logistiku. Razmišlja se i o tome da strukovne škole u prvom dijelu imaju opće strukovne predmete a tek u drugom dijelu bi se učenici specijalizirali za precizno definirano zanimanje. Predviđeno je i povećanje udjela gimnazijalaca u populaciji srednjoškolaca sa sadašnjih 30 na 40 posto. Od nedavno najavljenog spajanja i smanjenja predmeta neće biti ništa.

Škole su spremne

Tu neslužbenu informaciju dijelom nam je potvrdio i voditelj Nacionalnog operativnog tijela za donošenje strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije prof. dr. Neven Budak. Iako nije želio detaljnije govoriti i komentirati planiranu reformu škole, prema njegovim riječima osnovne škole u Hrvatskoj mogu prostorno, materijalno i kadrovski podnijeti željene promjene.

– Škole su u većini slučajeva spremne jer je omjer učenika i nastavnika uglavnom vrlo povoljan, a demografska situacija je takva da će se broj učenika idućih godina dodatno smanjivati. O preciznim rokovima provođenja reforme teško je govoriti jer nakon strategije potrebno je donijeti novi nacionalni kurikulum pa nakon toga predmetne kurikulume, za što će nam trebati još dvije-tri godine – kaže Budak. Dodaje da će službena prezentacija promjena biti sredinom rujna, umjesto početkom srpnja, kako je to bilo planirano. Budak tvrdi da im je želja reformu obrazovanja donijeti konsenzusom pa će o njoj razgovarati i s političkim strankama.

Provjeriti situaciju

U prosvjetarskim krugovima se o planiranim reformskim zahvatima dosta toga zna, a prve reakcije su uglavnom pozitivne. – Razgovarali su s nama, znam da se ide na licenciranje ravnatelja i mi smo kao Udruga to podržali. Osobno, mislim da bi trebalo provesti i licenciranje učitelja – prokomentirao nam je Nikica Mihaljević, predsjednik Udruge osnovnoškolskih ravnatelja. On i ostali njegovi kolege strepe samo od toga hoće li dodatni priljev djece, ali i produljeni boravak sa 8 na 9 godina škole moći prostorno podnijeti.

– Roditeljima je potreban cjelodnevni boravak djece u školi, a to znači da za svaki novoupisani razred moramo imati učionicu. Ne znam hoćemo li svi to moći organizirati – ističe Ljiljana Klinger, ravnateljica zagrebačke Osnovne škole Matije Gupca.

– Nadam se da su autori reforme svjesni toga da prije njezina provođenja neke stvari treba provjeriti na terenu. Ako njima to nije jasno, svima ostalima jest. I manje je bitno hoće li djeca ići u školu osam ili devet godina, važnije je što će raditi to vrijeme – upozorava Dalibor Perković iz Udruge nastavnici organizirano.

Prijedlog prof. dr. Josip Burušića: Srednjoškolac već od sedmog razreda

Istraživanje koje je proveo Institut Ivo Pilar na učenicima u školskoj 2008./2009. godini pokazalo je da djeca koja kasnije krenu u školu imaju bolje rezultate i da ih mlađi sustižu tek krajem osnovnoškolskog obrazovanja – komentira prof. dr. Josip Burušić. Osim toga, na uspjeh djeteta utječu roditelji, ali i obilježja zajednice u kojoj živi. Prof. Burušić slaže se s produljenjem škole, ali predlaže da se učenici 7. i 8. razreda priključe srednjim školama. – Po svojoj zrelosti oni pripadaju tamo i bolje je da su najmlađi srednjoškolci nego najstariji osnovci – kaže prof. Burušić.

 

Najvažnije predložene promjene:

1. Prvi razred upisuju djeca koja do 31. 8. te godine navrše šest godina

Prvih godina povećat će se broj prvoškolaca i u razredu će biti oni sa šest i šest i pol godina

2. Razredna nastava trajat će pet godina

Razredna nastava produljuje se s četiri na pet godina jer stručnjaci drže da vrtić treba biti za igru, a škola za učenje

3. Produljenje obvezne škole sa 8 na 9 godina

O produljenju obvezne škole govori se već godinama, postojali su različiti modeli, izabrana je dulja osnovna

4. Strukovne gimnazije

Iako su već zaživjele, ubuduće bi ih trebalo biti više, pripremile bi učenike i za fakultet, ali i za tržište rada

5. Broj gimnazijalaca povećava se sa 30 na 40 posto

Tema je aktualna nekoliko godina. Zaživi li, njome bi se promijenila struktura srednjoškolaca

6. Reforma mreže strukovnih škola

Išlo bi se na smanjenje broja istovjetnih strukovnih škola, a nove bi trebale imati i učeničke domove

Vecernji.hr

Website Apps