ZATVOREN MLIN U DUBOŠEVICI

19. veljače 2015.

Ipak se dogodilo. Premda je postojao tračak nade za spas duboševačkog starog mlina, on je nedavno zatvorio svoja vrata. Zadruga “Stari Šokac” raskinula je ugovor s vlasnikom mlina te ostala “kratka” za nekoliko tisuća kuna zbog izrečene joj kazne.

Podsjetimo, jedini baranjski mlin koji je radio na tradicijski način posjetile su lani inspektorice za zaštitu na radu te zbog određenih nepravilnosti podnijele prijavu Prekršajnom sudu. Kako nam je u studenome prošle godine ispričala Đurđa Marton, upaviteljica zadruge, inspektorice su, navodno bez ikakvih mjernih aparata, ustanovile da je u mlinu prevelika koncentracija prašine i velika buka. Marton je, ne mireći se s takvim obrazloženjem, pozvala zagrebačku tvrtku Inspekt, čiji su stručnjaci izmjerili intezitet buke i utvrdili kako je ona u granicama normale za mlin koji je sagrađen prije 120 godina. Obojicu djelatnika poslala je čak i na liječnički pregled kako bi se utvrdili eventualni zdravstveni problemi zbog uvjeta rada u mlinu. Još je tada tvrdila kako zadruga nema novca za plaćanje kazni te kako se pribojava zatvaranje mlina. Njezih strah se, nekoliko mjeseci kasnije, pokazao opravdanim.

U međuvremenu, radili su dok nisu samljeli svu pšenicu koju su im seljaci predali. Sudeći po karticama, u duboševački Crveni mlin pšenicu je predavalo i za brašno mijenjalo 300-tinjak seljaka, dok je veliki broj Baranjaca kupovao upravo njihovo brašno, samljeveno mlinskim valjkom koji su, davne 1895. godine, izradili majstori nekadašnje peštanske tvrtke Ganz es Tar. Na sam nagovješaj zatvaranja mlina zabilježili smo nekoliko burnih reakcija, među kojima, primjerice, onu Tatjane Novačić, turističke djelatnice i vlasnice popovačkog OPG-a sa smještajnim kapacitetima. Nije se mogla načuditi ovakvoj odluci, naglašavajući kako je mlin od strateškog interesa te kako je posrijedi atak na male poljoprivrednike. U tom je trenutku tamo imala četiri tone pšenice…

Načelnik općine Draž Stipan Šašlin jučer nam je rekao kako je o svemu doznao iz medija te kako ne može shvatiti da nekome smeta takav objekt.

– To više što su, zatvaranjem mlina, ugašena i radna mjesta, a dobro je poznato koliko nam znači svako od njih – kaže Šašlin, napominjući kako su za ovo zaštićeno kulturno dobro imali planove vezane uz turistički razvoj općine.

Inače, zgrada mlina, dvokatnica, sagrađena 1895. godine, pravokutne je tlocrtne osnove s prigrađenim rizalitnim istakom na dvorišnom pročelju. Zidana je opekom. Pokriva je dvoslivno krovište, s pokrovom od ravnog glinenog crijepa. Glavno pročelje rastvoreno je sa sedam prozorskih osi… Unutrašnjost mlina je gotovo netaknuta, a samo su manji dijelovi originalne drvene građe izmijenjeni zbog dotrajalosti.

Ivica GETTO
Website Apps