DAN ŽENA

8. ožujka 2015.
Izvor fotografija: Wikipedija

Prije više od 100 godina počela je borba za ženska prava, a zbog povezivanja s komunizmom, 30-ih godina 20. stoljeća Dan žena prestao se obilježavati u zapadnom svijetu. Postao je Međunarodni dan 30 godina kasnije, kada su ga počele slaviti feministice.

Međunarodni dan žena, ili kako je kod nas popularnije 8. mart, slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola, a prvi put je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Deklaracija je bila kulminacija čestih prosvjeda radnica u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Tada se i javila ideja o obilježavanju Međunarodnog dana žena. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je zbog lošeg osiguranja poginulo preko 140 žena.

Prve žene koje su digle svoj glas bile su radnice iz industrije odjeće i tekstila, a svoj prosvjed održale su upravo 8. ožujka 1857. godine u New Yorku. Pobunile su se zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Njihove demonstracije rastjerala je policija, ali su žene za dva mjeseca osnovale sindikat. Prosvjede su 8. Ožujka organizirale sljedećih desetaka godina, a najpoznatiji je bio 1908. godine kada je 15 tisuća žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Prva međunarodna ženska konferencija održala se 1910. u Kopenhagenu, u organizaciji Socijalističke Internacionale, kada je na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin i ustanovljen „Međunarodni dan žena“. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo više od milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministica Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujak postane državni praznik i tijekom sovjetskog razdoblja koristio se za obilježavanje “herojstva radnica”.

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama. U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

U zapadnom se svijetu Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 30-ih godina 20. stoljeća, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Dan žena ostao je državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Ipak, prekretnica se dogodila 60-ih godina 20. stoljeća kada su Dan žena ponovno počele slaviti feministice. Petnaestak godina kasnije, Ujedinjeni narodi počeli su službeno obilježavati Međunarodni dan žena, a 1975. godina proglašena je  Međunarodnom godinom žene.

Website Apps