Flora i fauna Topoljskog dunavca, popularnog Puškaša, odnedavno je bogatija. Okolicu tog dunavskog rukavca naselila je kolonija kormorana. Te su ptice ondje viđene i prije, ali nikada u tolikom broju.

– Dolazim na Puškaš niz godina, ali toliko kormorana nikada nisam vidio – priča jedan ribič, a njegovu priču potvrđuju i vlasnici tamošnjih vikendica. Ribiči, znajući da se ta zaštićena ptičja vrsta hrani isključivo ribom te kako svaka jedinka dnevno pojede najmanje pola kilogama, već se pribojavaju drastičnog smanjenja ribljeg fonda. Ljubav ribiča i kormorana odavno je pukla, što potvrđuje i Anđelko Martinčević, predsjednik ZSRU-a Baranje, koji ima informacije o dolasku većeg broja kormorana na Puškaš. Napominje kako će te ptice biti na dnevnom redu skorog okruglog stola na kojem će biti riječi i o slatkovodnom ribarstvu a na koji će stići stručnjaci iz različitih dijelova EU-a i Hrvatske.

– Govorit ćemo o načinima svođenja broja kormorana na primjereniju razinu – kaže Martinčević, dodajući kako ima informacije da su mađarski ribiči zainteresirani za prekograničnu suradnju upravo glede selektivnog proganjanja kormorana te kako bi Mađari na neki način čak i poticali njihovo prorjeđivanje. S njima se, posve sigurno, neće složiti ljubitelji ptica i ”zelene” udruge. O tome hoće li kormorani zaista ugroziti riblji fond na jednoj od najboljih baranjskih ribolovnih voda, razgovarali smo s Tiborom Mikuškom, članom Hrvatskog društva za zaštitu ptica.

– Tijekom jeseni i zime veliki vranci (kormorani, nap.a.) u naše krajeve stižu na prezimljavanje iz sjevernih dijelova Europe. Na Dunavu imaju nekoliko spavališta, dio ih se hrani u Kopačkom ritu, dio na Dravi, dio kod Apatina, a dio uz mađarsku granicu. Budući da se kormorani koji neprestano ovdje obitavaju već gnijezde, pretpostavljam da će ovi s Puškaša krenuti put sjevera i više ih neće biti – objašnjava Mikuška, naglašavajući kako su se za Puškaš odlučili vjerojatno stoga što je sezona mrijesta bila dobra. Za razliku od prije dvije godine, kada je razina vode bila preniska, pa su trščaci ostali na suhom, protekla je godina bila vlažna i mrjestilišta su ostala u vodi. Kaže kako je kormoran još uvijek djelomično zaštićena vrsta. Lov na njega je zabranjen tijekom gniježđenja u krugu od 50 kilometara od kolonija, od kojih je najbliža u Kopačkom ritu, kao i na otvorenim vodama. Nisu zaštićeni na ribnjacima, ali su nekadašnji Beljski ribnjaci specifičan slučaj.

– Pobunili smo se protiv rješenja s obzirom na ramsarski status Parka prirode, ali ne znam je li naša žalba usvojena – kaže Mikuška.I.Getto

Website Apps