“Kruha i masti kad se jelo, nije bilo boleština ni stresa”, samo je jedan od tisuća komentara na društvenim mrežama i portalima, nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija objavila izvješće tima znanstvenika iz deset zemalja kako je konzumacija crvenog mesa vjerojatno kancerogena te kako rak izazivaju prerađevine od tog mesa – kobasice, slanina, šunka, kulen… Objava svjetskih zdravstvenih stručnjaka poprilično je uzdrmala javnost, posebice u krajevima gdje je konzumacija spomenutih prerađevina tradicija.
– Otkad pamtim za sebe, a pamtim prilično dugo, u mojoj se obitelji jela svinjetina i suhomesnati proizvodi od nje. Otac mi je doživio 85, a majka 90 godina. Sada se našao netko prodavati nam pamet i učiti nas što ćemo jesti – grmi Pavo iz Belog Manastira, naglašavajući kako je u sve prste umiješao neki lobi. Zbog sličnih lobija, kaže, danas je nešto dobro, a sutra već nije pa se ne brine previše zbog ovakve objave, ali mora reći što mu je na srcu. Svoje navike neće mijenjati, ovisno o financijama, crveno meso i prerađevine konzumirat će i nadalje.
Sličan odgovor dobili smo od Miodraga Komlenića, direktora beljske “Baranjke” i predsjednika udruge Baranjski kulen, koja je nakon višegodišnjeg mukotrpnog rada uspjela u namjeri da geografsko podrijetlo ove delicije bude zaštićeno na razini EU-a.
– Ovakve su objave periodične. Prije nekoliko godina bilo je povika na crveno meso, a šest mjeseci kasnije ploča je okrenuta. Isto je bilo s mastima životinjskog, odnosno biljnog podrijetla pa vjerujem da će i ovaj slučaj doživjeti obrat – kaže Komlenić, napominjući kako je odavno poznato da je pretjerivanje u bilo čemu nezdravo. Dodaje kako kulen nije namirnica za svakodnevnu uporabu te kako ga nitko odjednom ne pojede pola kilograma.
– Od baranjskog certificiranog kulena nikakve opasnosti nema – podvlači.
Hrvoje Matijević, čiji je je OPG, uz Belje, za sada jedini certificirani proizvođač baranjskog kulena i koji je nedavno u Suzi otvorio kušaonicu, kaže kako smo i bez znanstvenog istraživanja znali da je zdravije jesti ribu i blitvu nego kobasice.
– Ako se pravilno dimi, količina kancerogenih tvari u suhomesnatim proizvodima je zanemariva. Problem su nitrati, nitriti i razni aditivi koji se dodaju u suhomesnate prerađevine. Na to treba obraćati pozornost pri izboru hrane. Naravno, treba biti umjeren i kombinirati namirnice – tvrdi.
Ni ugostitelji nisu blagonaklono primili ovu vijest. Vladimir Škrobo – Bajo, vlasnik karanačke Baranjske kuće, također je stava kako umjereno ni u kom slučaju nije štetno.
– Crveno meso, slanine, kulenje i kobasice neću prestati jesti, a najvjerojatnije ih neću ni manje prodavati – kaže Škrobo.
Loptu spušta i voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, Antoinette Kaić Rak.
– Nema potrebe bojati se, i dalje se može konzumirati. Naravno, treba paziti da je ta namirnica zdravstveno ispravna – rekla je za RTL.