Usporedni podaci o broju udomljene djece i mladih u Hrvatskoj, po županijama, ukazuju da je Baranja pri samom vrhu u odnosu na udomljenu djecu i mlade koji dolaze iz cijele Hrvatske. Budući da skrb države o ovim mladim ljudima prestaje nakon njihovog prestanka školovanja, od kojeg trenutka bi oni trebali početi samostalno živjeti, tri organizacije civilnog društva- zaklada Slagalica iz Osijeka, Projekt građanske demokratske inicijative iz Belog Manastira i udruga Odraz iz Zagreba su pokrenule istraživanje o mogućnostima osnivanja nova zaklade u Baranji koja bi se brinula o mladima koji izlaze iz sustava udomiteljskih obitelji.
Istraživanje o mogućnostima osnivanja nove zaklade u Baranji, koja bi pomagala mladima koji izlaze iz sustava udomiteljskih obitelji je počelo u siječnju, a završilo u lipnju 2016. Rezultat je to projekta „Povjerenje u lokalnu filantropiju“ kojeg provode Slagalica – Zaklada za razvoj lokalne zajednice iz Osijeka, Projekt građanske demokratske inicijative iz Belog Manastira i Udruga za održiv razvoj – Odraz iz Zagreba. Projekt se provodi podrškom Europske unije a sufinancira ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Na konferenciji za medije održanoj u Belom Manastiru Mirela Alagić, predsjednica Projekta građanske demokratske inicijative iz Belog Manastira je istaknula da se istraživanjem željela ustvrditi mogućnost uspostave zaklade lokalne zajednice u Baranji koja bi pomagala mladima koji izlaze izvan sustava udomiteljskih obitelji, procjenjujući zainteresiranost lokalne zajednice ali i moguće poteškoće i prepreke na putu ka osnivanju zaklade. Osnovni zaključak istraživanja je da je osnivanje zaklade u Baranji i moguće i poželjno, posebice ako su u njenom fokusu mladi koji izlaze izvan sustava obiteljske skrbi, za koje ne postoji drugi mehanizam osiguravanja pomoći za početak samostalnog života a čiji je broj na području Baranje značajan, rekla je Alagić.
Terenskim istraživanjem obuhvaćeno je 9 naseljenih mjesta u Baranji: Grad Beli Manastir te općine Petlovac, Jagodnjak, Čeminac, Darda, Kneževi Vinogradi, Draž, Popovac i Bilje, te 115 građana–pojedinaca i 50 lokalnih dionika, odnosno 28 tvrtki, 13 javnih institucija i 9 organizacija civilnog društva. Istraživanjem smo dobili stav i mišljenje građana o razvijenosti filantropije u Baranji i praksama davanja, te spoznaju je li i do koje mjere moguće razviti novi model filantropije u lokalnoj zajednici – novu zakladu u Baranji za podršku mladih koji izlaze iz udomiteljskih obitelji i počinju samostalan život, rekla je Julijana Mladenovska-Tešija, stručna suradnica Zaklade Slagalica iz Osijeka.
U Baranji je u ovom trenutku smješteno 59 djece i mladih s područja koje pokriva Centar za socijalnu skrb Beli Manastir i 38 djece i mladih s područja drugih centara što daje ukupan broj od 97 djece i mladih koji su udomljeni u Baranji od strane 59 udomitelja za djecu i mlade. U odnosu na ukupan broj djece i mladih koji su udomljeni po obiteljima na području Osječko-baranjske županije i kojih je 165, vidljivo je da čak 58,78% djece i mladih s područja županije je udomljeno u Baranji. Usporedni podaci o broju udomljene djece i mladih po županijama ukazuju da je Baranja pri samom vrhu u odnosu na udomljenu djecu i mlade koji dolaze iz cijele Hrvatske: naime, ukupan broj udomljene djece, mladih i odraslih osoba u Osječko-baranjskoj županiji u 2014. godini je 610 dok je u Gradu Zagrebu koji se nalazi na vrhu, za isti period udomljeno 673 osobe. Pri tome, broj udomljenih na području grada i općina koje potpadaju pod grad Beli Manastir je 159 i veći je za 8.6% od broja udomljenih u Gradu Osijeku – 146.
Ocjena ispitanika je da razina filantropije u zajednici u ovom trenu nije visoka, međutim specifičan cilj nove zaklade – pružiti podršku mladima koji izlaze iz udomiteljskog sustava u Baranji – se čini dobrim odabirom za uključivanje i angažman građana u novom modelu filantropije u Baranji. Naime, građani su svjesni da je Baranja pri samom vrhu po broju udomljene djece, a smatraju i da su ova djeca među najranjivijim skupinama društva. Također, nova zaklada je prepoznata kao koncept komu nema sličnog kojim bi se mogli okupiti potrebni resursi za rješavanje problema i pokretanje zajedničkih akcija u zajednici.U sljedećem periodu bit će iznimno važno raditi na promociji filantropije i nove zaklade, prije svega putem senzibiliziranja medija ali i na razvoju tehnika i načina prikupljanja sredstava kako bi se građani mogli lakše motivirati na sudjelovanje u razvoju filantropije na lokalnoj razini, rekla je Mirela Alagić.