U porečkom je hotelu Valamar Diamant održano 19. Savjetovanje uzgajivača goveda u RH, koje je prvi put uključilo i Izložbu hrvatskih kravljih sireva.
Prva nagrada
Deveteročlano povjerenstvo stručnjaka s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s pridruženim ocjenjivačima iz HAPIH-a senzorski je ocijenilo 32 proizvoda od kravljeg mlijeka (među kojima 29 sireva) te dodijelilo 26 odličja, od kojih šest zlatnih, 16 srebrnih i četiri brončana. Šampionsku je titulu osvojilo “Baranjsko zlato”, tvrdi sir proizvođača OPG-a Sintija Lenđel iz baranjskog Podolja.
Prva je to nagrada (ali i ocjenjivanje) za vrijednu baranjsku obitelj Lenđel, koja se mljekarstvom intenzivno bavi 20-ak godina, premda je ”glava obitelji”, Đuro Lenđel, već treća generacija mljekara. Nagrada je to važnija kada se zna da je njihovu farmu krajem ožujka 2023. godine zahvatio veliki požar načinivši im golemu štetu. Samo nekoliko mjeseci prije ovog nemilog događaja otvorili su vlastitu siranu i prodavaonicu u Podolju. Shvatili su ovi najveći baranjski proizvođači mlijeka da je cijena mlijeka poprilično niska, te odlučili ponuditi i finalne proizvode od mlijeka – sireve, jogurte i razne ”varijacije na temu”. Jedan od njihovih proizvoda je i “Baranjsko zlato”, zreli sir koji prije upotrebe mora odstajati tri mjeseca.
– “Baranjsko zlato” prvi je sir koji smo naučili raditi. U početku smo išli na edukaciju, puno ga puta pokušavali izraditi, često i neuspješno, sve dok nismo došli do prvog recepta – priča Sintija Lenđel, objašnjavajući kako se prvo mlijeko pasterizira, dodaje se kultura, potom se reže, izgrijava, slaže u kalupe i odlaže u zrionicu. Sir iz kalupa težak je približno četiri kilograma, a poslije se reže na manje dijelove i pakira kao 200-gramski, 500-gramski ili kilogramski proizvod. Kupci za kilogram ovog sira plaćaju 18 eura.
On je samo dio našeg asortimana. Proizvodimo još svježe sireve, podlijevane, krem-sireve, malo suše kuhane sireve i one zrele kao što je “Baranjsko zlato”. Vrlo brzo u prodaji će biti i tvrdi sir koji je na zrenju šest mjeseci – nabraja, nastavljajući kako imaju i razne vrste ”običnih” i grčkih jogurta raznih okusa odnosno bez njih. Ističe kako se još nisu oporavili od požara. U obnovu nagorjele farme već su uložili 300-tinjak tisuća eura, što je, uz kreditna zaduženja, poprilična svota. Od jutra do sutra na farmi i u sirani, uz Sintiju (koja je lani postala magistar agronomije), rade njezin zaručnik, brat, majka i otac te četvero zaposlenika (radnik i muzačica na farmi te dvije žene u sirani).
I.GETTO