Navodno dovoženje otpada koji nije iz Baranje na jedino baranjsko legalno odlagalište, ono u Belom Manastiru, zaintrigiralo je vijećnike SDP-a
Postavili su stoga ovo pitanje na posljednjoj održanoj sjednici belomanastirskog Gradskog vijeća, ali na njega nisu dobili odgovor, već samo obećanje gradonačelnika, Tomislava Roba, kako će pitanje proslijediti Baranjskoj čistoći, tvrtki pod čijom je ingerencijom odvoz svebaranjskog otpada i skrb o odlagalištu. Da u svemu ima istine, potvrdio nam je direktor Baranjske čistoće, Damir Paulić. No naglasio je kako takav otpad nikoga ne mora zabrinjavati, te kako je to njegovoj tvrtki svojevrsna obveza.
Kao prvo, treba reći da smo prilično razvili postupke koji itekako pridonose smanjivanju količine miješanog komunalnog otpada. Dovoljno je pogledati podatke od prije desetak godina, kada je godišnje na odlagalište stizalo i po desetak tisuća tona ovog otpada, a sada smo došli na brojku od 4300 tona godišnje – priča Paulić, naglašavajući kako je to posljedica zalaganja u gospodarenju otpadom u vrijeme kada se traži njegovo razvrstavanje i sortiranje. Da nisu tako postupili, nastavlja, kamioni Baranjske čistoće godišnje bi nastavili s dovozom po desetak tisuća tona, a odlagalištu bi zatvaranje prijetilo još prije pet i više godina. Belomanastirsko odlagalište – ističe Paulić – ima ograničen vijek koji je, na ovaj način, znatno produžen. Bez obzira na to, poduzete su potrebne radnje čak i za njegovo proširenje, što je osnovni razlog prihvata ”nebaranjskog” otpada. Odgovarajući na konkretno pitanje, naime, Paulić tvrdi kako je lani dovezeno 936 tona mješovitog komunalnog otpada čije ”podrijetlo” nije Baranja.
Odlagalište se prostire na 1,9 hektara
Odlagalište u Belom Manastiru prostire se na 1,9 hektara, visina je ‘’brda’’ šest metara, a širit će se prema pruzi. Paulić tvrdi kako se godišnje na njega smije dovoziti 6500 tona mješovitog komunalnog otpada, a s obzirom na to da je lani dovezeno 4300 tona, bez problema su deponirali spomenutih 936 tona ‘’nebaranjskog otpada’’. Inače, organizirano prikupljanje otpada na mjestu današnjeg odlagališta provodi se više od 50 godina.
– Taj otpad ne dovoze naši kamioni, pa stoga ne mogu znati odakle je. Dovoz takvog otpada nije naš hir ili neko izvolijevanje, nego obveza koja proizlazi iz zahtjeva Fonda za zaštitu okoliša, a nama je važno samo da otpad nije s područja jedinica lokalne samouprave koje su naši osnivači, odnosno suvlasnici – kaže, objašnjavajući kako je prijam takvog otpada svojevrsna ulaznica i temeljni uvjet da Baranjska čistoća uđe u Program proširenja deponija koji je u nadležnosti Fonda. U suprotnom, dodaje, ne bi bili na listi i do proširenja deponija ne bi došlo.
– Ovako smo uvršteni u ovaj Program i Grad je na dobrom putu k ishođenju lokacijske dozvole. Kada ona bude gotova, blizu smo ishođenju građevinske dozvole i početku radova na proširenju. No, bez obzira na to, smatramo kako ćemo i nadalje godišnje prikupljati oko 4500 tona miješanog komunalnog otpada – tvrdi, te dodaje kako su zbog toga sretni. Demantira i šuškanja oko eventualnog opasnog otpada, to više što nadležni redovito vade uzorke, mjere plinove te kontroliraju otpadne vode, pri čemu nikakvih primjedbi nije bilo. Na upit zašto se širi belomanastirsko odlagalište kada će zaživjeti regionalno u Antunovcu, kaže kako ne zna kada će ono početi s radom, a dok to ne bude, odlagališta moraju postojati.
I.Getto