Danas, 19. prosinca obilježava se  Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica.

Godišnja potrošnja plastičnih vrećica u svijetu procjenjuje se na preko 500 milijardi, a zbog velikih troškova recikliranja (samo 1% se reciklira) velik dio njih na kraju završi u prirodi. Štetnost plastičnih vrećica za okoliš najbolje prikazuje podatak da je za prirodnu razgradnju jedne vrećice potrebno više od sto godina, ovisno o uvjetima u kojima se razgrađuje. Mnogobrojne životinje uginu jer se zapetljaju u plastične vrećice ili ih zamijene za hranu.

U Hrvatskoj se godišnje u prirodu baci oko milijardu plastičnih vrećica, a svakodnevno se besplatno dijele po trgovinama i tržnicama. U svibnju ove godine, bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, najavila je novi pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu koji bi se trebao primjenjivati od početka sljedeće godine, a prema kojem bi se trebalo uvesti plaćanje naknade na plastične vrećice kojom se želi destimulirati potrošnja građana.

Irska je prva zemlja Europe koja je 2002. godine uvela porez na na plastične vrećice, te je na taj način smanjila potrošnju za nekih 90%. Italija, kao najveći potrošač plastičnih vrećica u Europi, zabranila je njihovu uporabu 2011. godine, pa tako kupci u trgovinama mogu dobiti samo biorazgradive vrećeice, papirnate ili one napravljene od tkanine. Osim Italije, još su i Kina, Izrael, Kanada, Južnoafrička Republika, Australija te gradovi San Francisco, Los Angeles, Mumbai i drugi zabranili uporabu plastičnih vrećica ili će to uskoro učiniti. A u nekim zemljama (Južnoafrička Republika, Irska, Bangladeš) uvedene su novčane kazne za one koji rabe neekološke vrećice.

Ekološke udruge i udruge Prijatelji životinja svakodnevno apeliraju na trgovačke lance da ukinu besplatne plastične vrećice, te mole građane da pridonesu očuvanju okoliša i zaštiti životinja korištenjem platnenih torbi, platnenih i mrežastih vrećica, košara i ostalih višekratnih uporabljivih predmeta.

  • Plastična vrećica proizvodi se od polietilena, naftnog derivata kojemu treba gotovo 1000 godina da se razgradi
  • Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla 199,588.400.000 vrećica manje
  • Prosječan građanin troši oko 1.000 plastičnih vrećica godišnje
  • Toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubija stotine ljudi svake godine
  • Pri spaljivanju 4 plastične vrećice potroši se onoliko kisika koliko je potrebno čovjeku za jedan dan
  • Prilikom razgradnje polietilena nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac, kontaminirajući ekosustave te posljedično, hranu i vodu
  • Plastika na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla
  • Više od milijun ptica i 100.000 morskih sisavaca ugine svake godine nakon što pojedu ili se zaglave u plastične vrećice

 

  • http://www.facebook.com/plasticno.jefantasticno Plastično Je Fantastično

    Poštovano uredništvo i cijenjeni čitatelji,

     Svjedoci smo u
    posljednje vrijeme aktiviranja kampanje protiv plastičnih vrećica, u čemu se
    pridružuje i Vaš web portal i ovaj članak.

     U cijeloj ovoj priči
    najglasniji su koje-kakvi „kvazi ekolozi“, dokazivatelji svega i svačega protiv
    plastike, plastičnih vrećica. Na žalost, najmanje se čuje riječ stručnjaka,
    stručnih institucija. i u takvim okolnostima događa se da se jednom izjavljena
    glupost ponavlja i nekritički prenosi iz dana u dan, pogotovo od nestručnih i senzacionalistički
    nastrojenih novinara – i to jednostavno postaje činjenica – da ne kažem
    „znanstvena“.

     

     Kako smo svi mi kao
    građani izloženi svakodnevnim bombardiranjem o otrovnosti i opasnosti „najlon
    vrećica“, siguran sam da se i mnogi od nas pitaju što je stvarno istina. Stoga
    sam odlučio ukazati Vam na nekoliko činjenica.

    – nije najlon vrećica, niti PVC vrećica. Najbolje je reći
    polietilenska vrećica jer su iste napravljene od polietilena niske (PE-LD) ili
    visoke (PE-HD) gustoće.

     

     – PVC vrećice se
    danas ne proizvode, a PVC se danas najviše koristi u građevinarstvu – oluci,
    gurle, cijevi, izolacija električnih vodova, linoleumi, podne pločice, PVC
    stolarija, u automobilskoj industriji i za proizvodnju dječjih igračaka te za
    široki raspon medicinske i informatičke opreme.

     

     – ukupno za
    proizvodnju plastike troši se oko 4 % ukupne svjetske potrošnje nafte, a za
    proizvodnju polietilenskih vrećica koristi se 0,05 % nafte. Najviše nafte troši
    se za transport (50 %) i grijanje (32 %). Dakle, netočna je tvrdnja da se za
    proizvodnju polietilenskih vrećica troše značajni prirodni resursi nafte.

     

     – lažno se tvrdi da se
    polietilenske vrećice razgrađuju 1000 ili 100 ili tko zna koliko godina.
    Činjenica je da se ne zna koliko se razgrađuju. Ali, na današnjim odlagalištima
    smeća ne razgrađuje se niti papir, niti bio-otpad jer za biorazgradnju nema
    uvjeta, a stvaranje uvjeta za razgradnju (npr. papira) višestruko je ekološki
    opasnije i višestruko više puta opterećuje okoliš.

     

     – lažno i zlonamjerno
    se tvrdi da prilikom razgradnje, plastične vrećice ispuštaju toksine. Naveo sam
    da se plastične vrećice ne razgrađuju – i upravo to je njihova prednost! Mogu
    se skupljati i reciklirati. Zbog svog sastava polietilenske vrećice ne zagađuju
    tlo. Formula etilena je C2H4, i taj materijal ne sadrži kemijske elemente koji
    ovako povezani zagađuju tlo. Vizualno, nemarno odbačene vrećice u prirodu
    zaista onečišćuju okoliš. To jeste na žalost stvarnost, čemu nisu krive
    plastične vrećice, već svi mi, ljudi.

     

     – netočna je tvrdnja,
    što potvrđuju mnoge znanstvene studije, da su papirnate vrećice ekološkije od
    polietilenskih. Za proizvodnju papirnatih vrećica troši se energije otprilike
    jednako kao i za polietilenske vrećice, ali se višestruko više troše i zagađuju
    prirodni resursi – potrošnja drveta, kao i potrošnja i zagađivanje značajnih
    količina vode. Za izradu papirnih proizvoda koriste se različite vrste ljepila
    i boja koje također opterećuju okoliš. Zbog toga, papirnata vrećica je najmanje
    pogodna za okoliš.

     

    – više studija potvrđuje opasnost od višekratnih vrećica –
    pa i plastičnih. U nekoliko laboratorijskih istraživanja utvrđeno je da se na tim
    vrećicama nalazi cijeli niz bakterija pa čak i norovirus, a pranje i
    dezinficiranje takvih vrećica još je veće opterećenja za okoliš (potrošnja vode
    i energije, ispuštanje deterdženata i zagađenje vode, itd.)

     

     – polietilenska
    vrećica – za istu ili sličnu namjenu (npr. vrećica s kojom idemo u trgovinu) 7
    do 10 puta manje zauzima prostora, što znači da je za prijevoz papirnatih
    vrećica potrebno 7 do 10 puta više kamiona koji će potrošiti 7 do 10 puta više
    goriva – upravo onih prirodnih resursa nafte.

     

     – netočna i neistinita
    je izjava da su biorazgradljive vrećice pogodnije od „običnih“ polietilenskih
    vrećica. Biorazgradljive vrećice definitivno se neće razgraditi na
    odlagalištima smeća ili komposištima niti u prirodi jer tamo nema uvjeta za to
    – pogodna temperatura, vlažnost.

     

     – netočna je i neistinita
    izjava da su platnene vrećice pogodnije od polietilenskih vrećica. Pamuk se
    proizvodi na 3 % svjetske obradive površine, a za uzgajanje pamuka potrebno je
    ukupno 10 % svjetske proizvodnje svih kemijskih pesticida i čak 25 %
    insekticida. Platnene vrećice su skupe – 1 platnena = 400 plastičnih.
    Licemjerno se od eko dušebrižnika ističe da je platnenu vrećicu moguće
    višestruko koristiti, samo ju je potrebno oprati. A prešućuju koliko je za
    pranje vrećica potrebno vode, deterdženta i energije.

     

     – netočna je tvrdnja
    da su plastične vrećice najveći onečišćivač mora i oceana. Vrećice čine 8,1 %
    onečišćenja, dok je su npr. cigarete i cigaretni filteri na prvom mjestu s 27,2
    % udjela.

     

     – od plastičnih
    vrećica ugiba na tisuće, stotine tisuća morskih i kopnenih životinja godišnje –
    još jedna neistinita izjava. Brojna istraživanja govore da su ti brojevi
    znatno, znatno manji. Prema Ocean Conservancy’s International Costal Cleanup
    Report 2010. navodi se: 488 životinja od kojih je 76 odnosno 15,5 % bilo
    zapleteno u plastične vrećice. Izvještaj daje i pregled 25-godišnjih rezultata
    akcije Coastal Cleanup, koja se provodi u više od 150 zemalja odnosno lokacija
    i kojom prilikom je u jednom danu prikupljan otpad na plažama i obalama te je
    tom prilikom utvrđeno da plastične vrećice čine 5 % ukupnog otpada. U tom dugom
    vremenskom razdoblju pronađene su 4073 životinje uginule zbog navedenog otpada,
    a zbog plastičnih vrećica 404 životinje (dakle, manje od 10 %) među kojima je
    najviše riba.

     

    Dakle, to je vrlo daleko od brojki kao što su stotine tisuća
    ili čak više od milijun uginulih životinja zbog plastičnih vrećica.

     

     – lažno se tvrdi da su
    plastične vrećice najopasniji otpad za životinje u morima i oceanima – ne,
    najopasniji su ostaci odbačenog ribolovnog pribora, najviše se životinja
    zaplete u odbačene mreže i niti (više od 86 %).

     

     – poznata je iz tiska
    i raznih „eko“ publikacija prikazana fotomontaža kornjače s plavom plastičnom
    folijom u ustima, koja je i ilustracija Vašeg članka, u kojoj se sugerira da životinje
    jedu plastične vrećice. Svatko tko se je susreo sa životinjama – domaćim,
    kućnim ljubimcima, divljima – zna da to nije istina. Životinje ne jedu
    plastične vrećice. A ako slučajno dio plastične vrećice i dospije u probavni
    trakt neke životinje, taj dio će jednak izaći iz probavnog trakta.

     

    – netočna je tvrdnja da plastika na poljima izaziva
    neplodnost tla. Upravo korištenje plastične folije za malčiranje doprinijelo je
    manjem korištenju poesticida i biocida pri uzgoju raznih agrokultura, većoj i
    kvalitetnijoj proizvodnji voća i povrća (da ne govorim o plastenicima). Na
    žalost, ispušni plinovi iz traktora i ostale poljoprivredne mehanizacije znatno
    su veći onečišćivači obradivog tla nego vrećica koja se ne razgrađuje, pa time
    niti nema čime kontaminirati tlo. Točno je, treba je samo pokupiti.

     

    – netočna je tvrdnja da se reciklira manje od 1 % plastičnih
    vrećica. Ovisi od države do države i njihovog sustava zbrinjavanja otpada.
    Primjer je švicarske gdje se 99 % otpadne plastike reciklira ili spaljivanjem iskoristi
    za proizvodnju električne ili toplinske energije. Vrlo slični rezultati su u
    Austriji, Njemačkoj, Skandinavskim zemljama – dakle, u svim zemljama gdje je
    uređen sustav odvojenog prikupljanja i zbrinjavanja otpada.

     

     – također je netočna
    tvrdnja da većina plastičnih vrećica završi u okolišu – istina, vrlo su
    vidljive kada se zapletu u grane ili kada ih vjetar nosi ulicom, ali razmislite
    što vi radite s vrećicama – kad ih uzmete, najčešće ih još jednom ili dva puta
    upotrijebite, a nakon toga ih iskoristite za smeće, sa smećem odlaze na
    odlagališta gdje se odvajaju i odvojeno prikupljaju i u najvećem dijelu šalju
    na recikliranje.

     

    – točno je da su neke zemlje i gradovi zabranili dijeljenje
    besplatnih jednokratnih vrećica (one vrećice u kolutima koje uzimamo u
    supermarketima kada kupujemo voće i povrće i sami pakiramo), ali povod tim
    zabranama ili uvođenjima poreza definitivno nisu ekološki, zaštita prirode,
    životinja ili zdravlja – razlozi su prvenstveno ekonomski (zaštita neke svoja
    lokalne proizvodnje), populistički i sitno-politički. Jednostavno se može reći:
    dodvoravanje neodgovornih političara i kvazi eko-aktivista neupućenoj ili krivo
    informiranoj javnosti. Brojne studije pokazale su da su zabrane i oporezivanja
    napravile znatno više štete nego koristi.

     

     Ovdje jasno i glasno
    treba reći:

     NISU KRIVE VREĆICE,
    KRIVI SU LJUDI KOJI IH NEOPREZNO ODBACUJU.

     

    I na kraju da zaključim – ostati danas bez plastičnih vrećica
    i plastične ambalaže nezamislivo je, a dovelo bi do povećanog štetnog utjecaja
    na okoliš (energija, emisije CO2, prirodni resursi…). Zamjena plastičnih
    vrećica vrećicama od drugih materijala također bi bilo štetnije za okoliš i
    zdravlje ljudi.

     

     Krivim, netočnim i lažnim
    informacijama, kao ni zabranama, a pogotovo onim apsurdnim, ništa se ne
    postiže.

     

     Želite li više
    doznati o svemu ove, pozivam Vas da posjetite blog “Plastično je
    fantastično” (http://​plasticno-je-fantasticno.bl​og.hr/) pa tamo
    pročitate, ali i pitate i komentirate sve što Vas zanima o plastici i plastičnim
    vrećicama.

     

    Lijepi Vam pozdrav

    Romeo Deša

    romeo.desa@ri.t-com.hr

Website Apps