PORAŽAVAJUĆI REZULTATI

ZAGREB – Gotovo 60 posto mladih, u dobi od 18 do 25 godina, razmišlja o odlasku iz Hrvatske u zemlje EU radi studiranja ili zaposlenja. Pokazalo je to istraživanje koje je Visa Inc., lider u području elektronskog plaćanja, organizirala vezano uz promišljanje mladih u Hrvatskoj o EU. Istraživanje je provedeno na uzorku od 500 ispitanika u pet hrvatskih gradova među kojima je bio i Osijek.

Većina ispitanika kao glavne razloge želje za odlaskom u neku od članica EU navode uz studiranje, karijeru, financijski i osobni razvoj. Dok djevojke privlači karijera, mladići su skloniji boljoj zaradi. Njih 40 posto preferira vlastiti posao, rad za poslodavca 35 posto, a među njima samo dva posto angažiralo bi se u neprofitnom sektoru. Svaki četvrti ispitanik ipak bi se zadovoljio poslom u javnom sektoru, vjerujući u siguran posao. U isto vrijeme, većina smatra kako je turizam ključna domaća gospodarska grana, s najvećim potencijalom nakon našeg ulaska u Uniju. No, mladi iz Slavonije i sjeverne Hrvatske dodaju mu i poljoprivredu, a njihovi vršnjaci s jadranske obale i brodogradnju. Dok su podijeljeni u stavu o tome što će Hrvatskoj donijeti članstvo u Uniji, njih samo 22 posto ima pozitivna očekivanja od ulaska u Eurozonu, jer taj pojam povezuju s nižim životnim standardom.

– Želim se preseliti u inozemstvo jer ovdje ne vlada izazovna i motivirajuća klima, a želim potpuno razviti svoje potencijale i napredovati na nekom većem tržištu i sustavu – izjavio je jedan mlađi student iz Zagreba.

– Iako prilično mladi, većina njih dobro zna kojim putem želi krenuti, i nadamo se kako će te planove i ostvariti, jer će to imati pozitivne učinke na hrvatsko društvo i gospodarstvo u cjelini. Naime, istraživanje je pokazalo i kakvu pomoć očekuju na putu ostvarenja vlastitih snova unutar Hrvatske – zaključila je Gorana Perišić Kranjčec, Visina menadžerica za Hrvatsku. D.Boroš.

PODUZETNIČKI DUH

Ono što bi mlade ispitanike zadržalo u Hrvatskoj su prepoznavanje i priznavanje potencijala mladih lidera, bolja ponuda dodatnog obrazovanja, stimuliranje poduzetničkog duha. U Hrvatskoj, kažu, postoje dvije vrste poduzetnika – oni medijski negativno predstavljeni (neobrazovani, u sumnjivim poslovima i s ilegalno stečenim kapitalom) te poduzetnici u pravom smislu riječi, koji odgovaraju jasnoj viziji poduzetništva i s uzorom u poduzetnicima iz EU.

Glas Slavonije

Website Apps