Uprava šuma Osijek organizirana je kroz osam šumarija od kojih su čak četiri u Baranji
Sa zadatkom da u idućem razdoblju unaprijedi poslovanje, a kako bi se postizali što bolji poslovni rezultati, Uprava Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb polovinom srpnja novim voditeljem Uprave šuma Podružnica Osijek imenovala je mladog, no u struci već afirmiranog stručnjaka Borisa Ljubojevića, dipl. ing. šumarstva, do tada pomoćnika upravitelja Šumarije Osijek.
“Uprava šuma Podružnica Osijek, prema sadašnjem ustroju Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, nije poseban profitni centar te je stoga i teško konkretno govoriti o učinkovitosti njezina poslovanja, premda je ona prijašnjih godina ostvarivala negativan financijski rezultat, a on je posljedica nekoliko faktora”, kaže Ljubojević.
Pritom ističe da se na ukupno hrvatsko šumarstvo, pa onda i Upravu šuma Osijek, osobito snažno odrazila svjetska gospodarska recesija koja je poglavito pogodila domicilnu drvoprerađivačku industriju, naslonjenu na sirovinsku osnovu Hrvatskih šuma.
Stoga će u novoj poslovnoj politici Uprave šuma Osijek striktno provoditi smjernice Uprave društva iz Zagreba, a u ovisnosti o restrukturiranju ukupnog sustava.
“Posebno ćemo se posvetiti pronalaženju tržišta za sve naše drvne sortimente, kako u Hrvatskoj tako i u izvozu, a u cilju popravljanja efikasnosti poslovanja. U okviru toga radit ćemo na unapređivanju kod nas tradicionalne i vrlo bitne kulture topolarstva. Isto tako, nastavit ćemo proces većeg iskorištavanja drvne biomase u pridobivanju električne i toplinske energije, što je već pokrenula bivša uprava. Pokrenuli smo i značajne promjene u području lovnog gospodarenja povećanjem broja divljači i rastom udjela lovnog turizma u okviru lovno-gospodarskih osnova. Na taj način planiramo ostvarenje dodatnih prihoda, pa onda i dobiti, na razini Uprave šuma Osijek”, kaže Ljubojević.
U okviru restrukturiranje ukupnog, sada neracionalno organiziranog sustava Hrvatskih šuma, koji predmnijeva višak od čak 2.000 uposlenika, sigurno će se odraziti i na Upravu šuma Osijek, organiziranu kroz osam šumarija od kojih čak četiri na malom prostoru Baranje.
“Svaka naša šumarija će, predviđenim preustrojem Uprave šuma Podružnica Osijek, biti preustrojena u profitni centar, dobiti svoju priliku, te ako nađe ekonomsko opravdanje za svoje postojanje, ona će i opstati, pa je stoga u ovom trenutku još uvijek teško tvrditi da ih je u Baranji previše”, kaže Ljubojević.
Pritom ističe da će se broj uposlenih u Upravi šuma Osijek prilagođavati ovisno o ukupnom restrukturiranju Hrvatskih šuma.
Upravo je na području Uprave šuma Osijek počela i ovogodišnja zimska sezona sječe drvne mase, sukladno šumsko-gospodarskim osnovama. “U okviru nje imamo i sječu topola i dovršnu sječu hrasta lužnjaka. Prodaju drvne mase obavljamo kroz stalna međunarodna nadmetanja na koja se uvijek mogu prijaviti i domaći kupci. Pritom se u sječi prilagođavamo i trenutnom hrvatskom tržištu koje još uvijek ne iskazuju dovoljnu potražnju za drvetom topole. No, kada je riječ o hrastu i jasenu te još nekim drugim vrstama drveta, potražnja je dovoljna da apsorbira sve naše mogućnosti sječe, pa i više od toga”, kaže Ljubojević.
Stanje je loše i kad je riječ o mogućnostima na domaće tržište plasmana šumske drvne biomase, odnosno drvne sječke kao vrijednog nusproizvoda eksploatacije šuma. “Za taj naš proizvod već dulje vrijeme imamo naznake za veću domaću potražnju te već i potpisane ugovore o isporukama, no to trenutno još nije aktualno, odnosno, od svega onoga što proizvedemo u našoj upravi, većina ide u izvoz”, veli Ljubojevć.
Pritom izražava očekivanje da se što prije konzumi drvne biomase stvore i na području Osječko-baranjske županije, čime bi u Upravi šuma Osijek došli u poziciju korištenja položajne rente, odnosno njezinom prodajom ostvarili i veću cijenu.
“Naša Uprava šuma godišnje raspolaže s 20-ak tisuća tona drvne biomase, a nju bismo mogli još i značajnije povećati kada se pokaže veći interes za oblovinu topole koja ima godišnji etat, odnoso mogućnost sječe 100.000 kubika”, ističe on. Pritom dodaje da Uprava šuma Osijek ima kapacitete drvne biomase koji mogu pogoniti dvije do tri jednomegavatne kogeneracije, ali i mogućnosti proizvodnje dodatnih količina koje bi mogle zadovoljiti još dvije do tri kogeneracije istih snaga.
“To bismo mi i željeli, kako bismo mogli što više iskoristiti proizvodne kapacitete naših šuma i, naravno, povećati prihode”, kaže Ljubojević.
Na području Uprave šuma Osijek sada uoči zime vlada iznimno velik interes za ogrjevnim drvom, a koji ne jenjava ni tijekom ostalog dijela godine. “Iako je plinofikacija osjetno zahvatila cijelo naše područje, računice pokazuju da je još uvijek ogrjevno drvo za kućanstva najisplativiji način grijanja. Drva za ogrjev još se uvijek traži više nego što ga imamo, posebno na pristupačnijim šumskim površinama”, kaže Ljubojević i dodaje da bi se potrošnja drvne mase za grijanje mogla još osjetnije povećati proizvodnjom peleta i briketa i njihovim korištenjem za grijanje.
“No, to kod nas još ide sporo, iako bi se na taj način mogla dobiti čistoća grijanja ravna onoj pri korištenju plina”, zaključuje Boris Ljubojević.
Uprava šuma Podružnica Osijek jedna je od 16 podružnica Hrvatskih šuma d.o.o. koja gospodari šumama na ukupno 68.000 ha na većem dijelu Osječko-baranjske županije, od kojih je još uvijek oko 18.000 hektara nedostupno zbog miniranosti. Drvne zalihe iznose oko 9 milijuna kubika uz godišnji prirast oko 340 tisuća kubika, dok se godišnje siječe u prosjeku oko 240.000 kubika. U okviru Uprave šuma Podružnica Osijek, koja ima 415 uposlenika, osam je šumarija (Osijek, Batina, Darda, Tikveš, Baranjsko Petrovo Selo, Valpovo, Đakovo i Levanjska Varoš), devet odjela i Radna jedinica Šumatrans.
Diplomirani inženjer šumarstva Boris Ljubojević, novi voditelj Uprave šuma Podružnica Osijek, ima više od 10 godina radnog iskustva u struci. U početku karijere obavljao je poslove revirnika, a kasnije je, kao pomoćnik upravitelja Šumarije Osijek, bio zadužen za dva šumska revira, iskorištavanje, lovstvo i korisničke računalne programe te dijelom za organizaciju, uzgoj i rasadničarstvo. Ima stručni ispit i upisan je u imenik ovlaštenih inženjera šumarstva te i dodatna stručna i znanstvena usavršavanja na Šumarskom fakultetu u Zagrebu vezano uz znanstveno-istraživački rad, poslovanje, organizaciju, ekonomiku i poduzetništvo u šumarstvu. Uz to, proveo je i usavršavanja koja su vrednovana od strane Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
2.000 radnika Hrvatskih šuma je višak
Glas Slavonije