Prije 190 godina, točnije 1822. godine, osnovano je u Dardi “Društvo za odvodnjavanje darđanske doline”, tvrtka koja i danas posluje pod imenom Odvodnja d. d. Darda i koja je jedna od najstarijih na ovim prostorima. Preživjela je Odvodnja nekoliko država i društveno-političkih uređenja – Austro-Ugarsku, Državu SHS, Kraljevinu Jugoslaviju, Mađarsku, socijalističku Jugoslaviju, Domovinski rat i naposljetku pretvorbu u demokratskoj Republici Hrvatskoj.

Svih 190 godina djelatnost tvrtke nije se mijenjala. Osnovana je u 19. stoljeću da kopanjem i održavanjem odvodnih kanala i gradnjom zaštitnih nasipa spriječi poplave i ulazak visokih voda Dunava i Drave na plodna baranjska polja. Pretvorbom 1997. godine Odvodnja je postala dioničko društvo, a dio djelatnosti prenesen je na Hrvatske vode. Većinski vlasnici tvrtke (74 posto) mali su dioničari, dok 26 posto posjeduje Osječko-baranjska županija.

– I danas nam je osnovna djelatnost zaštita od štetnih djelovanja voda, što znači da smo angažirani u sustavu melioracijske odvodnje, navodnjavanja, gradnje i održavanja hidrotehničkih zaštitnih objekata. Najvažniji poslovni partner su nam Hrvatske vode, no osim toga borimo se na tržištu i za druge poslove gradnje, kao što su kamene ceste, gradnje kanalizacijskih i vodoopskrbnih sustava i sličnih poslova, uglavnom na području Baranje – kaže nam Josip Lazar, direktor Odvodnje.

Lazar je na čelu tvrtke, koja danas zapošljava 50 radnika, punih 20 godina. Važan je podatak da je sve te protekle godine Odvodnja poslovala s dobiti, uredno je plaćala sve svoje obveze i ni jednog dana račun tvrtke nije bio blokiran. Ponosan je na to Lazar, s kojim smo razgovarali uz, kako nam je rekao, “desnu i lijevu ruku” – Silvanu Vestić i Gabrijelu Vrbanić.

Prošle godine Odvodnja je ostvarila prihod od 16 milijuna kuna (bez PDV-a), dok će ove godine prihod biti nešto niži, oko 13 milijuna kuna. Glavni razlog pada prihoda, pojašnjava Lazar, je to što su Hrvatske vode zbog štednje državnog proračuna smanjile programe u odvodnji za 30 posto. To je posao kojemu Odvodnja alternativu može pronaći na tržištu, javljajući se na natječaje za izvođenje različitih građevinskih poslova.

– I dok su izdvajanja Hrvatskih voda za održavanja hidrosustava smanjena, značajno su povećane investicije za gradnju sustava vodoopskrbe i tu vidimo za nas nove poslove – napominje direktor.

Odvodnja zbog poslova kojima se bavi posjeduje niz potrebnih certifikata, ali i onaj za upravljanje sustavom kvalitete ISO 9001. Za održavanje hidrosustava u Baranji tvrtka je izuzetno dobro opremljena. U svojoj “ergeli” posjeduje teške strojeve – šest bagera i dva buldožera, čija je starost prosječno pet godina, kao i četiri kamiona i još 12 traktora s radnim strojevima – mlatilicama, za održavanje hidrosustava.

Međutim, napominje Lazar, na javnim natječajima za gradnju, primjerice, velikih vodoopskrbnih sustava teško može konkurirati velikim tvrtkama kao što su Vodovod Osijek i Vodovod Vinkovci. – No, moramo se boriti i nastaviti uspješno poslovanje s tako dugom tradicijom – zaključuje.

Od Vuke stariji 54 godine

Zanimljivo je kako su Hrvatske vode za dan svoje tvrtke uzele 7. rujna, kada je 1876. godine osnovano “Družtvo za regulaciju rieke Vuke” (današnja Vuka d. d. Osijek), kao dan od kojega je u Hrvatskoj organizirano vodno gospodarstvo. Na čelu tog društva bio je biskup Josip Juraj Strossmayer. Međutim, Odvodnja je osnovana čak 54 godine prije današnje Vuke.

80.650 hektara površina je branjenog područja “malog slijeva Baranje”
1.000 kilometara kanala održava Odvodnja u Baranji
50 kilometara u dužini nasipa za obranu od visokih voda Drave i Dunava od ukupno 175 kilometara održava Odvodnja

Smanjivanje broja zaposlenih

Tradicija zapošljavanja u Odvodnji postoji niz godina pa je praktički dobar dio sadašnjih zaposlenika i generacijama vezan uz tu tvrtku. “Prije Domovinskog rata bilo nas je 135 zaposlenih. U Baranji je te 1991. ostao dio radnika, većina je prognana. Vratili smo se 1997. godine, i to nas 25. Tu smo zatekli i “reintegrirali” nešto manje od 80 radnika. Vodio sam taj proces kao zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela i sjećam se da se nakon tri mjeseca taj broj zaposlenih osuo, tako da nas je ostalo 90-ak. U idućih godinu dana iz Baranje se odselio dobar dio zaposlenika srpske nacionalnosti. Od tada do danas smanjivali smo broj zaposlenih tako što su ljudi odlazili u mirovinu, do današnjih 50, što je za ovu razinu poslovanja optimalan broj”, priča Lazar.

Izvor: Glas Slavonije

Website Apps