Obrtnici dosad nisu imali pravo za naknadu jer ne uplaćuju doprinos za zapošljavanje, već samo za mirovinsko i zdravstveno osiguranje

Obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poput novinara, odvjetnika, umjetnika od iduće godine, u slučaju da ostanu bez posla, moći će ostvariti pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Trenutno, naknadu od 1.587 kuna prosječno, prima više od 73,6 tisuća nezaposlenih osoba. Iako je pad gospodarske aktivnosti u proteklih gotovo pet godina snažno pogodio obrtnike, pa je tako zatvoreno više od 35 tisuća obrta, oni nisu imali opipljiva razloga zbog kojeg bi se prijavili na državnu burzu rada.

Naime, prava koja su mogli ostvariti kao registirane nezaposlene osobe odnosila su se samo na usluge koje Hrvatski zavod za zapošljavanje pruža kod traženja posla, poput pomoći u izradi profesionalnog plana ili korištenja neke od mjera aktivne politike zapošljavanja. No, pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti bilo im je onemogućeno. Naime, oni uplaćuju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali ne izdvajaju za slučaj nezaposlenosti niti su obveznici plaćanja doprinosa za zapošljavanje.

Raste cijena rada

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić  obrtnicima je odavno obećao da će zakonskim izmjenama biti izjednačeni s radnicima, odnosno da će imati pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti. To se sada omogućuje izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Međutim, to znači i da bi cijena rada obrtnika trebala rasti jer valja izmijeniti i zakon o obveznim doprinosima te i obrtnike obvezati na plaćanje 1,7 posto doprinosa za zapošljavanje. Taj doprinos također bi trebao doživjeti izmjenu, s obzirom da se reformom sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom namjeravaju uvesti kvote. Iz doprinosa za zapošljavanje 0,1 ili 0,2 posto, ovisno o veličini poduzeća, izdvaja se za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Plan je ukinuti sadašnju uplatu obaveznog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali pritom i propisati novčanu naknadu za poslodavce koji se unatoč propisanoj zakonskoj obvezi o kvotnom zapošljavanju ipak ne odluče na zapošljavanje osobe s invaliditetom.

Zakon o posredovanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti povezan je sa zakonskim izmjenama u sustavu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja invalida. Tim se izmjenama namjerava osnovati Centar za profesionalnu rehabilitaciju, a osoba kojoj taj centar u budućnosti utvrdi privremenu nezapošljivost neće moći ostvariti prava na burzi rada.

Sportaši i šahisti

Za slučaj nezaposlenosti obvezno su osigurani svi radnici u radnom odnosu i »s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, kao i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i po toj osnovi su obvezno osigurane prema propisima o mirovinskom osiguranju«. Osim obrtnika i trgovaca pojedinaca, tako bi od iduće godine pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti ostvarivale i osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost poput odvjetnika, liječnika, novinara, zubara, umjetnika, lektora, prevoditelja. U toj su grupi i vrhunski sportaši i šahisti, osim ako nisu osigurani po drugoj osnovi, kao i poljoprivrednici koji su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit…

Ukoliko nisu osigurani prema drugim propisima, pravo na naknadu dobit će i, primjerice, osobe koje obavljaju obrt kao domaću radinost ili sporedno zanimanje,  svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica, hrvatski državljani zaposleni u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca…

No, pravo na novčanu naknadu neće imati nezaposlena osoba koja je samostalnu djelatnosti prestala obavljati bez opravdanih objektivnih razloga, poput insolventnosti, odnosno nelikvidnosti, bolesti osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti, gubitka poslovnog partnera, ozbiljne štete na imovini osobe, prirodne katastrofe…

Osnovica za naknadu – 65 posto plaće

Radniku koji ostane bez posla osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek plaće u tri zadnja mjeseca rada umanjen za obavezne doprinose. Obrtnicima i ostalim samostalcima, osnovicu za utvrđivanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti činit će 65 posto prosjeka osnovice na koju su obračunati i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja u tromjesječnom razdoblju koje je prethodilo prestanku obavljanja samostalne djelatnosti. U oba slučaja, u osnovicu ne ulaze naknade plaće, odnosno druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima. No, ako se osnovica za utvrđivanje naknade ne može utvrditi prema plaći, odnosno osnovici na koju su uplaćeni obavezni doprinosi, ona će se kao i do sada utvrditi prema iznosu minimalne plaće.

Novi list

 

Website Apps